Carnetov CUC je već godinama mjesto na kojem želi biti svaki napredni hrvatski nastavnik ili ravnatelj koji ujedno želi čuti što su njihove kolege implementirale od novih tehnologija u obrazovnom radu s učenicima i da čuju najbolju primijenjenu praksu pa je tako bilo i ove godine.
VIDI je ove godine na CUC-u predstavio VIDI X kao platformu hrvatskog razvojnog mikroračunala koja je već dostupna u stotinjak hrvatskih osnovnih i srednjih škola, a u službenom programu odabranih najboljih radova predstavljen je novi Vidijev projekt, VIDI pi edukacijska platforma, odnosno napredni alat za rad s učenicima razredne nastave kroz koju se oni upoznaju s konceptima umjetne inteligencije i strojnog učenja (AI/ML), a ponuđeni nastavni program u platformi učenicima je gamificiran i oslonjen izravno na ishode učenja što nastavniku omogućuje individualizirano praćenje napretka učenika i personaliziranje nastavnog gradiva.
Plenarnim predavanjima Rachel Lowenstein (Mindshare) i Marka Westa (UNESCO), u Šibeniku je završena 24. po redu CARNET-ova konferencija za korisnike CUC2022 pod nazivom "Otvaranje u zatvorenom svijetu: postdigitalna znanost i obrazovanje". Trodnevna konferencija okupila je više od 2000 sudionika, od kojih je 1500 fizički sudjelovalo na konferenciji, dok je njih 700 pratilo konferenciju putem online platforme.
Ove godine bogati program je obuhvatio 100 interaktivnih izlaganja, 11 otvorenih panela, 50 radionica, 15 pozivnih i pet plenarnih izlaganja te znanstveni dio koji je privukao više od 70 stranih autora iz cijeloga svijeta.
Izazovi postpandemijskog svijeta, koji su obrađeni na prošlogodišnjoj konferenciji, otvorili su put ovogodišnjoj temi digitalne preobrazbe, pogleda u budućnost i izazova koji se pojavljuju u nastavi na daljinu i svakodnevnom životu. CARNET nastavlja svoju posvećenost stvaranju novih trendova u obrazovanju, ali i kritičkim odnosom prema razvoju tehnologije i nepoželjnim implikacijama, temama otvorenosti, pristupa, povezanosti, umjetne inteligencije i identiteta.
- S jedne strane, dostupno na je više informacija nego ikada, a s druge se moramo zapitati koliko algoritmi oblikuju naš identitet i utječu na stvaranje doživljaja stvarnosti. U našem fokusu su inovativne metode učenja i poučavanja, kreativnost, razvoj kritičkog mišljenja uz pomoć digitalne tehnologije, ali i strateško upravljanje digitalno zrelim ustanovama te ostale teme vezane za preobrazbu obrazovnog sustava, rekao je na svečanom otvaranju ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz, navodeći kako su aktualni CARNET-ovi projekti ulaganja u obrazovni sustav vrijedni 1,4 milijarde kuna, dok je vrijednost novih projekata viša od 800 milijuna.
Podršku radu CARNET-a i sudionicima konferencije osobno je uputio i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
- U Hrvatskoj možemo biti ponosni kako nam funkcionira digitalizacija obrazovanja. CARNET je kroz obrazovanje ušao u domove svih obitelji, a zahvaljujući tehnološkim mogućnostima koje je kroz godine osigurao, uspješno smo prevladali COVID krizu. Nastavit ćemo u potpori razvoja sustava obrazovanja, a bit će tu i nekih novina koje razmatramo, poput digitalnih diploma i svjedodžbi, najavio je ministar Fuchs.
Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja održao je zapaženo predavanje "Ulovljeni između Tik-Toka i školskog igrališta – perspektive djece i mladih o korištenju digitalnih tehnologija", u kojemu je predstavio rezultate istraživanja o iskustvima djece i mladih u digitalnom okružju i njihovim stavovima o utjecaju digitalnih tehnologija na živote i društvo.
- Korištenje digitalnih tehnologija postaje dominantna aktivnost mladih, a istraživanje pokazuje da više od 70 posto njih ne provodi niti jedan trenutak u organiziranim sportskim ili srodnim aktivnostima izvan škole.
Oko 90 posto nastavnika smatra da zbog vremena provedenog u digitalnom okružju učenici gube interes za čitanje, da su nedovoljno razvijeni u govornoj i pisanoj komunikaciji te da provode značajno manje fizičkih aktivnosti, rekao je Jokić te dao viđenje situacije:
- Za neke stvari poput upoznavanja novih osoba i slobodnog izražavanja stavova djece digitalna tehnologija je izvrsna, ali ona ne može zamijeniti košarkašku loptu i školsko igralište, za čime oni zapravo žude. Korištenje digitalnih tehnologija prožima živote sve djece u Hrvatskoj, to je svijet izazova i mogućnosti, ali za dio njih ukazuje se ovisnički obrazac u koji su uronjeni a da im nitko nije dao alate kako ih koristiti. Ne treba nam manje digitalne tehnologije, nego građenje određene ravnoteže koja može imati pozitivne društvene ishode, ukazao je Jokić.
Završnog dana konferencije bilo je riječi o e-infrastrukturi, mentorstvima, digitalnoj zrelosti škola, robotima, digitalizaciji, postdigitalnom obrazovanju… Na okruglom stolu „Što je napravljeno kod digitalne zrelosti škola“, istaknuto je kako je srednjoškolcima, profesorima i ravnateljima potrebno ukazati kako ne treba čekati budućnost, jer već danas postoje brojni sadržaji s kojima često nisu dovoljno upoznati.
„Čarobne“ riječi TikTok i generacija Z provlačile su se do samog kraja konferencije, kada se Antonija Bilić Arar, novinarka i urednica na tehnološkom portalu Netokracija, zapitala može li ova aplikacija pomoći u poučavanju. Dio predrasuda o tome da je riječ o kratkim klipovima, koji se brzo izmjenjuju i loše utječu na djecu istinit je, ali treba uzeti u obzir i to da neki poznati znanstvenici, brojni „edutokeri“, nastavnici i profesori svih razina, snimaju sadržaj isključivo za TikTok. I sama kompanija želi promijeniti percepciju te puno ulaže u potenciranje obrazovnih sadržaja.
- Moramo uzeti u obzir da će mlađa generacija koristiti TikTok bez obzira što mi mislili o tome, pa možemo samo napraviti to da njegove nedostatke prevedemo u korist, da ne sudjeluju u bizarnim izazovima kojima mogu naštetiti sebi i prijateljima, nego ih usmjerimo prema privlačno napravljenim obrazovnim sadržajima, istaknula je Bilić Arar.
Na svečanom zatvaranju konferencije Rachel Lowenstein, globalna voditeljica inkluzivnih inovacija u Mindshareu, u kojem vodi strategiju i inovacije za način na koji robne marke koriste marketing, medije i tehnologiju za preoblikovanje društva, govorila je o sve većem utjecaju algoritama tzv. crne kutije, odnosno onih u kojima korisnik ne može vidjeti način na koji oni funkcioniraju i koje aspekte uzimaju u obzir. Tako se događa da su oni "skrojeni" prema jednoj uskoj populaciji, dobrostojećih mlađih bijelih muškaraca, dok zanemaruju ili u svojim ključnim riječima čak isključuju crnce, LBGTQ osobe, osobe s invaliditetom.
- Algoritmi preporučuju koje proizvode trebate, u koju banku trebate ići po zajam, usmjeravaju vas na donošenje odluka, a često nad njima gubite kontrolu. Oglašivači ne žele svoj brend dovoditi u vezu s lošim stvarima, no riječi poput "gay" ili "biseksualan" na tom su popisu iznad "ubojstvo", "pornografija", "droga". Oni kontinuirano donose odluke koje su relevantnije za proizvod nego za korisnika, pa moramo stalno biti kritični i pitati se na koji način koristimo tehnologiju, istaknula je Lowenstein.
Mark West iz UNESCO-va Sektora za obrazovanje opisao je promjene koje su se dogodile nakon što smo se u pandemiji prvi put oslonili isključivo na tehnologiju u pristupu obrazovanju i dao preporuke kako će nam to iskustvo pomoći da idemo naprijed. Napredna tehnologija mora olakšati napore da se osigura univerzalno pružanje inkluzivnog, pravednog i na čovjeka usmjerenog javnog obrazovanja.
Poseban dio Konferencije bio je učenički Hackathon na temu prevencije elektroničkog nasilja, odnosno suzbijanju digitalne diskriminacije u školama. Svoja rješenja predstavilo je pet škola s četiri tima iz Šibensko-kninske županije, a pobijedili su učenici Tehničke škole Šibenik, koji su osmislili rješenje kroz aplikaciju za blokiranje neželjenih poruka na mobilne telefone, add-on na browserima i prijavljivanje IP adresa zlostavljača koji šalju neprimjerene poruke.
