Neočekivano otkriće na Saturnovom mjesecu

image

Istraživači s Tehnološkog Sveučilišta Chalmers u Švedskoj i američke svemirske agencije NASA došli su do neočekivanog otkrića koje dovodi u pitanje jedno od osnovnih pravila kemije i pruža nova znanja o Saturnovom enigmatičnom mjesecu Titanu .

U njegovom izuzetno hladnom okruženju, inače nekompatibilne tvari još uvijek se mogu miješati. Ovo otkriće proširuje naše razumijevanje kemije prije pojave života.

Znanstvenici su već dugo zainteresirani za Saturnov najveći narančasti mjesec, jer nas njegova evolucija može naučiti više o našem planetu i najranijim...

  • Objavljeno u Znanost
(0 glasova)

Ruđerovci otkrili ulogu ključnog proteina u diobi stanica

image

Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB), poslijedoktorand dr. sc.  Kruno Vukušić  i voditeljica laboratorija prof. dr. sc.  Iva Tolić , otkrili su mehanizam kojim stanice reguliraju trenutak pokretanja kromosoma prema središtu diobenog vretena, jednom od ključnih događaja stanične diobe.

Njihovo otkriće, koje je zbog širine rezultata Nature Communications objavio u dva zasebna članka, baca sasvim novo svjetlo na to kako stanice sprječavaju kobne pogreške u raspodjeli  kromosoma.

Zašto je istraživanje važno?

Preciznije razumijevanje načina na koji stanica uspostavlja red i koji...

  • Objavljeno u Znanost
(0 glasova)

Kako se čuva najmanja molekula u svemiru

image

Phoebus je projekt Europske svemirske agencije (ESA) u suradnji s ArianeGroup i MT Aerospace . Cilj mu je procijeniti izvedivost i koristi zamjene metalnih spremnika na gornjem stupnju rakete Ariane 6  spremnicima od plastike ojačane ugljičnim vlaknima . Iako ovaj lagani materijal nudi mogućnost uštede nekoliko tona mase, takav pristup nikada prije nije proveden i predstavlja značajne tehničke izazove. 

Središnja jezgra ESA-ine rakete Ariane 6 koristi tekući kisik i tekući vodik, što su dvije vrlo različite molekule, stoga projekt Phoebus...

  • Objavljeno u Znanost
(0 glasova)

Povezanost dva rasjedna sustava za moguću katastrofu

image

Dva rasjedna sustava na zapadnoj obali Sjeverne Amerike, subdukcijska zona Cascadia i rasjed San Andreas , mogli bi biti sinkronizirani, pri čemu bi potresi na jednom rasjedu potencijalno mogli izazvati seizmičke događaje na drugom, pokazalo je novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Oregon State .

„Navikli smo čuti da je 'Veliki' potres na području subdukcijske zoine Cascadia katastrofalno ogromna stvar“, rekao je Chris Goldfinger , morski geolog na Sveučilištu Oregon State i glavni autor studije objavljene u časopisu GeoScincesWorld . „Ispostavilo...

  • Objavljeno u Znanost
(0 glasova)

Otkrivene petlje u genomima stanica koje se dijele

image

Prije nego što se stanice mogu podijeliti , prvo moraju replicirati sve svoje kromosome , tako da svaka od stanica kćeri može primiti puni set genetskog materijala. Do sada su znanstvenici vjerovali da s diobom genom gubi prepoznatljivu 3D unutarnju strukturu koju obično formira.

Smatralo se da nakon što je dioba završena, genom postupno ponovno dobiva tu složenu, globularnu strukturu koja igra bitnu ulogu u kontroli toga koji su geni aktivirani u određenoj stanici.

Međutim, nova studija američkog tehnološkog instituta...

  • Objavljeno u Znanost
(0 glasova)

AI za provjeru kvalitete materijala

image

Proizvodnja boljih baterija, brže elektronike i učinkovitijih lijekova ovisi o otkriću novih materij ala i provjeri njihove kvalitete. Umjetna inteligencija pomaže u tome s alatima koji pretražuju kataloge materijala kako bi brzo označili obećavajuće kandidate.

No nakon što je materijal napravljen, provjera njegove kvalitete i dalje uključuje skeniranje specijaliziranim instrumentima kako bi se potvrdile njegove performanse, skup i dugotrajan korak koji može usporiti razvoj i distribuciju novih tehnologija.

Sada bi novi alat umjetne inteligencije koji su razvili inženjeri s američkog...

  • Objavljeno u Znanost
(0 glasova)

VIDEO: Ramses susreće Apophis na petak 13.

image

Apophis , asteroid širine 375 metara, kojeg su nekoć zvali "ubojicom planeta", sigurno će proći pored Zemlje na udaljenosti manjoj od 32.000 kilometara 2029. godine.

Nekoliko sati Apophis će biti bliže od satelita u geostacionarnoj orbiti i vidljiv golim okom iz Europe i Afrike.

Svemirske agencije poslale su brojne svemirske letjelice prema asteroidima, ali nikada nismo imali misiju na asteroidu dok prolazi pored planeta. Ovaj veliki eksperiment nudi jedinstvenu priliku za proučavanje u stvarnom vremenu kako asteroid reagira na snažnu...

  • Objavljeno u Znanost
(0 glasova)

Geolozi otkrivaju prvi dokaz o proto Zemlji

image

Znanstvenici na američkom tehnološkom institutu MIT, otkrili su iznimno rijetke ostatke " proto Zemlje ", koja je nastala prije otprilike 4,5 milijardi godina , prije nego što je kolosalni sudar nepovratno promijenio sastav primitivnog planeta i stvorio Zemlju kakvu danas poznajemo. Njihovi nalazi, objavljeni danas u časopisu Nature Geosciences , pomoći će znanstvenicima da sastave primordijalne početne sastojke koji su skovali ranu Zemlju i ostatak Sunčevog sustava.

Prije milijardi godina, rani Sunčev sustav bio je vrtložni disk plina i prašine...

  • Objavljeno u Znanost
(0 glasova)

Rastuća slaba točka u Zemljinom magnetskom polju

image

Zemljino magnetsko polje ključno je za život na našem planetu. To je složena i dinamična sila koja nas štiti od kozmičkog zračenja i nabijenih čestica sa Sunca. 

Uglavnom ga stvara globalni ocean rastaljenog, vrtložnog tekućeg željeza koji čini vanjsku jezgru oko 3000 km ispod naših nogu. Djelujući poput rotirajućeg vodiča u dinamu bicikla, stvara električne struje, koje zauzvrat generiraju naše kontinuirano promjenjivo elektromagnetsko polje - ali u stvarnosti su procesi koji generiraju polje daleko složeniji. 

Swarm , misija Earth Explorer...

  • Objavljeno u Znanost
(0 glasova)

Popravak DNK golog sljepaša je ključ za dugovječnost

image

Poznato je da goli sljepaši (ili goli krtičari) žive i do 40 godina , što je izuzetno puno za tako male sisavce, a sada je ekipa znanstvenika s kineskog Sveučilišta Tongji , objavila studiju koja otkriva koji im mehanizam omogućuje popravak DNK, uslijed čega imaju tako dugu dogovječnost.

Goli sljepaš ( Heterocephalus glaber ), porijeklom s Afričkog roga i dijelova Kenije, privukao je pozornost istraživača jer je njegov genetski sastav bliži ljudima nego miševima, što ovog glodavca koji kopa zemlju...

  • Objavljeno u Znanost
(0 glasova)
Pretplati se na ovaj RSS feed