Brzina misli je iznenađujuće spora

Istraživači s Kalifornijskog tehnološkog instituta Caltech, kvantificirali su brzinu ljudske misli od 10 bita u sekundi.

Ako vam to djeluje brzo, trebate znati da osjetilni sustavi našeg tijela prikupljaju podatke o našem okruženju brzinom od milijardu bitova u sekundi, što je 100 milijuna puta brže od naših misaonih procesa.

Istraživanje je provedeno u laboratoriju profesora bioloških znanosti Markusa Meistera, a vodio ga je student diplomskog studija Jieyu Zheng.

Bit je osnovna jedinica informacija u računarstvu. Tipična Wi-Fi veza, na primjer, može obraditi 50 milijuna bitova u sekundi. U novoj studiji Zheng je primijenio tehnike iz polja teorije informacija na ogromnu količinu znanstvene literature o ljudskom ponašanju kao što su čitanje i pisanje, igranje video igara i slaganje Rubikove kocke, kako bi izračunao da ljudi razmišljaju brzinom od 10 bita u sekundi.

"Ovo je izuzetno nizak broj", kaže Meister. "Svakog trenutka izvlačimo samo 10 bitova iz trilijuna koje naša osjetila primaju i koristimo tih 10 za opažanje svijeta oko nas i donošenje odluka. To izaziva paradoks pa si postavljamo pitanje: Što mozak radi da filtrira sve te informacije?

Postoji preko 85 milijardi neurona u mozgu, od kojih je jedna trećina posvećena razmišljanju na visokoj razini i nalazi se u korteksu. Pojedinačni neuroni su snažni informacijski procesori i mogu lako prenijeti više od 10 bita u sekundi informacija. Ali zašto ih imamo toliko ako tako sporo razmišljamo? Meister sugerira da bi, s obzirom na otkriće tog "ograničenja brzine" u mozgu, neuroznanstvena istraživanja trebala razmotriti ove paradokse u budućim studijama.

Još jedna zagonetka koju postavlja nova studija je: Zašto mozak obrađuje jednu po jednu misao, a ne mnoge paralelno na način na koji to čine naši osjetilni sustavi? Na primjer, šahist koji zamišlja niz budućih poteza može istraživati ​​samo jedan mogući niz odjednom, a ne nekoliko odjednom. Studija sugerira da je to možda zbog toga kako su naši mozgovi evoluirali.

Istraživanja sugeriraju da su najranija stvorenja sa živčanim sustavom koristila svoj mozak prvenstveno za navigaciju, kretanje prema hrani i bježanje od grabežljivaca. Kad bi se naši mozgovi razvili iz ovih jednostavnih sustava da slijede putanje, imalo bi smisla da možemo slijediti samo jednu putanju misli u isto vrijeme.

"Ljudsko razmišljanje može se promatrati kao oblik navigacije kroz prostor apstraktnih pojmova", pišu Zheng i Meister. "Naši preci su odabrali ekološku nišu u kojoj je svijet dovoljno spor da omogući preživljavanje. Zapravo, 10 bita u sekundi je potrebno samo u najgorim situacijama, a većinu vremena naše se okruženje mijenja mnogo ležernijim tempom."

Nova kvantifikacija brzine ljudske misli mogla bi poništiti neke futurističke scenarije znanstvene fantastike. U posljednjem su desetljeću tehnološki stručnjaci predložili stvaranje izravnog sučelja između ljudskih mozgova i računala kako bi ljudi mogli komunicirati brže od uobičajenog tempa razgovora ili tipkanja. Nova studija sugerira da bi naši mozgovi komunicirali putem neuralnog sučelja istom brzinom od 10 bita u sekundi.

Znanstveni rad objavljen u časopisu Neuron možete pronaći na ovoj poveznici.