Biljka sama izvršila genetske promjene da pobijedi neplodnost
- Objavljeno u Znanost
Nova vrsta mimulusa (majmunski cvijet) koja je nastala zajedništvom dviju stranih vrsta biljaka otkrivena je na obali potoka u Škotskoj. Genetske promjene u ovom hibridu atraktivnih žutih cvjetova dozvolile su mu da savlada neplodnost te je on sada rijedak primjer sasvim nove vrste koja je nastala u prirodi u zadnjih 150 godina. Pretpostavlja se da su tisuće divljih vrsta i neki usjevi nastali na ovaj način, ali postoji samo šačica primjera u nedavnoj povijesti s ovakvim tipom formacije vrste.
Preci ove nove vrste dovezeni su iz Amerike kao botaničke rijetkosti u 19. stoljeću, a viktorijanski botaničari su ih ubrzo prisvojili. Kratko nakon njihovog dolaska, prerasli su granice britanskih vrtova i sada ih se može naći u divljini na obalama rijeka i potoka. Reprodukcija među tim vrstama rađa hibride koji su sada rasprostranjeni u Britaniji. Genetske razlike među roditeljima znače da su hibridi neplodni i ne napreduju nakon prve generacije.
Dr. Mario Vallejo-Marin, evolucijski biolog specijaliziran za biljke sa Sveučilišta u Stirlingu je dokumentirao prve primjerke hibrida majmunskog cvijeta koji su savladali genetičke prepreke i ponovo postali plodni. Ovaj rodni hibrid koji je nastao od roditelja "imigranata" predstavlja novu, autohtonu škotsku vrstu. Dr. Vallejo-Marin izabrao je ime Mimulus peregrinus koje se prevodi kao "skitnica". Vrsta je opisana u časopisu otvorenog tipa, PhytoKeys.
"Dva američka majmunska cvijeta su nesposobna proizvesti plodne potomke zbog razlika u količini DNA prisutnoj u svakoj od vrsta, što je ekvivalent dobivanju sterilne mule zbog križanja konja i magarca", kaže dr. Vallejo-Marin. "Međutim, u rijetkim slučajevima, dupliciranje čitave hibridne DNA, što se još naziva i poliploidizacija, može izjednačiti količinu DNA i vratiti plodnost. Naša istraživanja sugeriraju da se točno to ovdje i dogodilo."
Otkriće će pomoći znanstvenicima da razumiju kako nastaju nove vrste. Općenito se misli da su mnoge postojeće biljne vrste, uključujući usjeve poput pšenice, pamuka i duhana nastale na sličan način, ali pronaći primjere tog procesa u tijeku je rijetko.
"Ovo je uzbudljiva prilika za istraživanje evolucije u trenutku odvijanja," kaže Vallejo-Marin. "Ne znamo koliko je nova vrsta učestala ili koliko dobro će se širiti, pa će sljedeći korak biti otkrivanje njene distribucije i dopuštaju li njene ekološke karakteristike kolonizaciju okoline koja trenutno ne može biti iskorištena od strane njenih roditelja."
Izvor: Znano.st