VIDEO: Na Marsu bilo više kisika nego na Zemlji
- Objavljeno u Svemir
Znanstvenici koji rade analize plinova Marsa pomoću NASA-inog SAM instrumenta na Curiosity roveru, izmjerili su količine plinova i izotopa u različitim uzorcima Marsove atmosfere.
Izotopi su atomi istog elementa koji imaju isti broj protona i elektrona, a različit broj neutrona, uslijed čega imaju ista kemijska, ali različita fizička svojstva, poput ugljika-12 ili težeg stabilnog izotopa, ugljika-13.
SAM je provjeravao omjere između lakših i težih izotopa ugljika i kisika koji čini najveći dio današnje tanke Marsove atmosfere, što je omogućilo pribavljanje dokaza o tome koliko je Mars izgubio od svoje originalne atmosfere, te bi moglo predstavljati naznake o tome što se dogodilo da je do toga došlo.
Znanstvenici kažu kako su mjerenja obavljena s dva različita SAM-ova instrumenta, spektrometrom mase i laserskim spektrometrom, te su pokazala iste rezultate, a SAM je ujedno koristio i plinski kromatograf, te je sva tri instrumenta ujedno koristio za analizu kamenja i prašine, kao i za atmosferu.
Ovim je potvrđeno da je Mars nekada imao znatno deblju atmosferu u kojoj je možda bilo više kisika nego na Zemlji, mada je danas većim dijelom sastavljena od ugljičnog dioksida.
Valja naglasiti da ova mjerenja ne prikazuju intenzitet kojim Mars danas gubi atmosferu, jer će to biti uloga MAVEN misije (Mars Atmosphere and Volatile Evolution Mission), koja će se lansirati u studenom ove godine.
Znanstvenici smatraju da je do najvećeg gubitka Marsove atmosfere došlo uslijed djelovanja solarnog vjetra, te vjerojatnog udara svemirskog tijela veličine Plutona u njegovu površinu, što je izazvalo inicijalno istjecanje atmosfere, koje se potom nastavilo do današnjih dana.
Smatra se kako je do najvećeg istjecanja atmosfere došlo tijekom prvih milijardu godina u povijesti Marsa, koji je ukupno star oko 4,5 milijarde godina.
Što se tiče potrage za vodom, istraživanja su također ukazala na obilje dokaza da je ona nekoć tekla Marsovom površinom, dok još uvijek traje potraga za metanom, koji bi ukazao na postojanje života.
Izvor: NASA Goddard