Video: Aeroscraft izveo prvi pokusni let
- Objavljeno u POP TECH
Aeroscraft je letjelica koju razvija tvrtka Aeros, a projekt podupire američka vojna znanstvena agencija DARPA, dok ga financira NASA koja je do sada već utrošila na njega 35 milijuna dolara.
Mada ovo djeluje nalik na cepeline koji su letjeli između dva svjetska rata u 20. stoljeću, te su napušteni nakon tragedije Hindenburga 1937., NASA i DARPA u ovom projektu vide budućnost zračnog transporta, prije svega za prijevoz velikih količina tereta.
Aeros je prvi radni prototip konstruirao od okvira sastavljenog od aluminijskih i ugljičnih vlakana, koji je obložen "kožom" od tanke kompozitne "tkanine".
Ono što drastično razlikuje ovu letjelicu lakšu od zraka od cepelina, balona i sličnih je sustav za podizanje i spuštanje Aeroscrafta, odnosno "upravljanja balastom". Aeroscraft naime ima mogućnost kompresiranja helija unutar tankova i njegovu zamjenu zrakom kako bi se letjelica mogla spustiti na zemlju.
Potom, kada se utovari teret, letjelica se podiže otpuštanjem kompresiranog helija u zatvorene tankove, što je čini lakšom od zraka, a potom koristi svoje turbopropelerske motore za upravljanje smjerom. To svojstvo joj daje mogućnost potpuno samostalnog vertikalnog uzlijetanja i slijetanja, bez potrebe za posadom na zemlji.
Prototip koji je nedavno poletio u hangaru, za sada nije išao više od nekoliko desetaka centimetara u visinu i letio dulje od nekoliko minuta, no sve je spremno za testiranje u vanjskom prostoru, gdje će inženjeri morati osigurati da letjelica ne bude ugrožena zbog ekstremnih vremenskih uvjeta, prije svega zbog udara snažnog vjetra.
Inačica koja će jednog dana biti korištena za prijevoz tenkova, topova i vojske na bojišnicu, bit će dvostruko veća od ovog prototipa, odnosno imat će dužinu od 137 metara, moći će nositi 66 tona tereta, postizati brzinu od 315 km/h, visinu od 5.486 metara, dok će joj domet iznositi 3000 nautičkih milja, odnosno 5.556 km.
Aeroscraft će se također moći koristiti za izvođenje velikih građevinskih konstrukcija poput izrade cjevovoda, mostova, brana i visokih zgrada, pa DARPA u njemu vidi potencijal za leteću dizalicu koja će se koristiti i u civilnom sektoru. Obzirom na vrlo male troškove za pogon (gorivo), DARPA vjeruje kako će ovo gotovo u potpunosti izbaciti iz uporabe transporte zrakoplove i helikoptere.