Europska oznaka za organsku hranu ide dalje

Često ste bili u prilici vidjeti kako se neki prehrambeni proizvodi u dućanima, supermarketima i tržnicama prodaju kao ekološki ili organski, no nije postojao sustav kontrole koji bi ispitivao odgovaraju li doista međunarodno prihvaćenim propisima, pa ste se znali pitati ima li uopće smisla platiti neku rajčicu duplo skuplje, samo na osnovu tvrdnje prodavača ili marketinške ponude.

Oznaka koju možete vidjeti na slici gore, sada se mora nalaziti na svoj pakiranoj organskoj hrani, nakon što je 1. srpnja završilo dvogodišnje prijelazno razdoblje.

Prisutnost oznake znači da proizvođači hrane, kao i poljoprivrednici od kojih su dobili sastojke, udovoljavaju strogim europskim pravilima za organsku hranu i piće. Cilj oznake je promicanje organskih poljoprivrednika, njihove brige za zemlju, bioraznolikosti i visokih standarda zaštite životinja.

Kad na ambalaži vidite oznaku "lista EU", možete biti sigurni da kupujete organsku hranu i piće, a kako to tržište posljednjih godina neprestano raste, predstavlja veliki izazov svim proizvođačima hrane.

Oko 2 posto hrane koju kupuju potrošači u EU ima potvrdu da je organska, a gotovo 200.000 farmi u EU ima certifikat za proizvodnju organske hrane.

Od 1. kolovoza, zakonom će biti regulirana čak i nova pravila o organskom vinu, a EU je u veljači ove godine potpisao sporazum sa SAD-om o međusobnom priznavanju organskih proizvoda, koji će izvoznicima smanjiti papirologiju.

Pri stavljanju oznake koja označava organsku hranu, proizvođači na naljepnici moraju navesti referentni broj tijela koje je izdalo potvrdu i imena proizvođača, prerađivača ili distributera koji je zadnji manipulirao proizvodom. Uz logo EU-a mogu se koristiti i nacionalne oznake za organsku hranu.

Oznaka i dalje ostaje neobavezna na nepakiranim i uvoznim proizvodima, stoga ćete kod kumica na placu i dalje moći samo (ne) vjerovati njihovoj tvrdnji da je hrana proizvedena domaćim organskim uzgojem.

Da bi se organski proizvodi mogli uvoziti iz neke zemlje, EU mora utvrditi da pravila o organskoj hrani i tijela koja izdaju potvrde u toj zemlji zadovoljavaju standarde EU-a prije nego se organski proizvodi iz te zemlje mogu uvesti ovamo, pa će se time smanjiti priliv hrane sumnjivog porijekla, koja se često zna naći na "specijalnim vikend akcijama".

Hrana se može zvati organskom samo ako je organsko najmanje 95 posto njezinih poljoprivrednih sastojaka. Zabranjena je upotreba genetski modificiranih organizama (GMO) i proizvoda proizvedenih iz GMO-a.

Hrvatska ima veliki potencijal u uzgoju zdrave hrane, pa bi orijentacija poljoprivrednika i prehrambene industrije na njezinu proizvodnju mogla predstavljati značajnu stavku u ekonomskom oporavku, a tu bi državni poticaji i fondovi EU mogli odigrati veliku ulogu. Jedino se postavlja pitanje, jasmo li već malo u zakašnjenju?  

Izvor: Biologija.com.hr