DORS/CLUC 2023 konferencija
- Objavljeno u Hrvatska
Svakog svibnja održava se konferencija o slobodnom i otvorenom softveru DORS/CLUC. Na zagrebačkom FER-u posjetitelji su čuli predavanja istaknutih pojedinaca na open source sceni u regiji i sudjelovali u brojnim praktičnim radionicama. Izlagači su predstavili i svoje kompanije te imali priliku vrbovati mlade FER-ovce na atraktivne pozicije u IT industriji.Mogli smo poslušati zanimljiva i korisna predavanja o tehnologijama FastKafka, Rust, WebAssembly i drugima. Kako ne bi sve bilo strogo tehnički, nama je bilo posebno zanimljivo poslušati predavanje Davida Dubrovića o korištenju Linuxa i otvorenog softvera u video produkciji. Predavač je razbio mit kako je video produkcija rezervirana za Macintosh i na praktičnim primjerima svoje dugogodišnje karijere pokazao kako je Linux idealan odabir za video produkcijske kompanije u uspinjanju, ali i za stare igrače na sceni. Usporedno s predavanjima, na FER-u su održane brojne praktične radionice.
Predavanja: su nam okupirala pažnju, pa smo izvadili priručna sredstva kako bi vodili bilješke
Iako će dobiti posao u brojnim IT i inženjerskim kompanijama, studenti FER-a upisuju studij radi strasti. Koja je radionica onda bolja od naše. U suradnji s organizatorima konferencije, održali smo radionicu za mikro-računalo VIDI-X i to s temom kako postati game developer u 60 minuta. Je li sat vremena dovoljno za bistre mlade umove kako bi isporučili pravu igru? Itekako. Radionica je okupila brojne zaljubljenike u tehnologiju, a VIDI-X se pokazao kao moćna platforma za izradu računalnih igara.
Drugi dan radionica obilježila je profesorica zagrebačke V. gimnazije Saida Deljac praktičnom nastavom o umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju. Što se tiče predavanja, naš sugovornik u intervjuu, Hans de Raad, pobliže je objasnio simbiozu open source softvera i generativnih AI modela.
Više je bolje: Jedna dvorana nije bila dovoljna za sva predavanja i radionice, pa je organizator osigurao dodatne prostore
Gužva na hodnicima FER-a: Konferencija je okupila brojne stručnjake otvorenog koda i zainteresirane studente
Intervju: Hans de Raad
Hans de Raad je nizozemac koji je rodnu domovinu zamijenio zagrebačkom adresom. Čelni je čovjek konzultantske IT kompanije OpenNovations i respektabilni stručnjak za pitanja sigurnosti, privatnosti i tehničkih rješenja. Pitali smo ga što misli o vrućoj temi 2023. godine, generativnim AI modelima i pogledu open source zajednice na to.
Hans de Raad: Kompanije koje koriste osobne podatke, trebale bi vam isplaćivati osobni dohodak
VIDI: Koji je pogled open source zajednice na popularne generativne AI modele?
Hans: Postoje mnoga gledišta u open source zajednici jer ona nije pojedinačna organizacija. Ima mnogo grupa, developera koji rade iz udobnosti doma, kompanija koje grade frameworkove i proizvode. S mog osobnog stajališta – dolazim iz kompanije koja gradi open source softver, smatram da je generativni AI fantastična evolucija koja pomaže developerima raditi brži i kvalitetniji posao nego što to nudi korištenje tradicionalnih servisa za pomoć. Postoji rasprava o moralnom i etičkom pristupu, primjerice ChatGPT-a koji koristi velik broj open source koda kao dio svog znanja, licencama koje se odnose na kod i zaslugama koje izvorni tvorci koda ne dobivaju. No, ako gledamo s filozofske strane, jedna od najvećih vrijednosti open sourcea je dostupnost izvornog koda koji omogućava developerima učenje i izradu još boljeg. S tog stajališta, alat koji analizira kod i pomaže developerima, ne razlikuje se toliko od open source filozofije koja je usredotočena na učenje i širenje znanja. S mog stajališta, najveći problem je nedostatak zasluga i nepostojanje odgovornosti.
VIDI: Razvija li se AI prebrzo?
Hans: Nipošto. Ne smatram da u developmentu postoji riječ prebrzo. Jednostavno se dogodi. Glavna otkrića u znanosti i ljudskoj povijesti dolaze u intervalima. Sama činjenica da danas svjedočimo velikom uspjehu AI-a ne znači da će se ta evolucija nastaviti istim tempom. Dozvolite da vam dam primjer. Dok sam pripremao prezentaciju, koristio sam modele poput ChatGPT-a, Barda i drugih, želeći da mi objasne koje koristi open source developeri mogu imati od toga što generativni AI modeli koriste njihov kod i bi li trebali biti plaćeni. To je posve nova ideja, moja ideja i zanimalo me može li AI rasuditi taj problem i pronaći motivaciju za to, jer koriste i preoblikuju postojeći kod i ne mogu zapravo stvoriti nešto novo. Kad ćemo imati sljedeći veliki proboj u razvoju AI-a i pričati o pravoj AI kreativnosti? Ne mislim da se AI razvija prebrzo i smatram da smo u ovom trenutku dosegli plato što možemo raditi s AI-em.
VIDI: Posljednjih mjeseci svi pričaju kako će AI zamijeniti poslove ljudi, ne samo u IT-u, već općenito. Koje je vaše stajalište?
Hans: Smatram da će najviše pogoditi HR, osnovne financijske usluge i računovodstvo. Ne vidim da ti poslovi imaju budućnost jer su repetitivni, lako ih se može simulirati i predefinirani su u procedurama. Također bi mogao utjecati na administraciju i poslove tajništva. Sve što ne treba direktan ljudski kontakt i odlučivanje. Druga područja gdje bi AI mogao imati veliki utjecaj jest medicina, osobito kod interpretiranja snimki. Neće uzeti posao ljudima koji analiziraju snimke, no bit će im od velike pomoći, jer AI može odraditi velik posao, ali ne može biti u potpunosti siguran u zaključak koji donosi.
VIDI: Velike kompanije su otprije poznate da prodaju privatne podatke drugim kompanijama. Sad, u eri umjetne inteligencije, mogu prodavati upite koje im postavljamo i podatke koje im dostavljamo, te konačne ishode generativnog AI-a. Koje je vaše stajalište?
Hans: Pravo pitanje je treba li pojedinac imati koristi od nadzora u tom modelu? Obojica koristimo pametni telefon i nudimo naše podatke na pladnju. Prvenstveno, ti podaci se koriste za analiziranje i optimizaciju korisničkog iskustva. Osobno, mislim da je to kriminal. Naši podaci se koriste kako bi se optimizirao algoritam za oglašavanje. Kreira se naš profil za oglašavanje. Zvučat ću naivno, ali smatram da bi nam velike kompanije trebale plaćati osnovni dohodak za korištenje njihovih proizvoda i usluga, jer koriste naše podatke za osobnu dobit. Kako smo razgovarali ranije, neki poslovi će postati suvišni u modernom svijetu i cijeli koncept osnovnog dohotka se mora opet preispitati. Oni monetiziraju pojedince i to moraju jednako tako novčano kompenzirati.
VIDI: Što je sljedeće na redu za umjetnu inteligenciju? Što možemo očekivati?
Hans: Danas imamo brojne tekstualne alate i generatore slika, te je to tržište već sad zasićeno. Možemo koristiti ChatGPT kako bi napisali knjigu i bit će sve teže ljudima uočiti razliku između onog što je napisalo drugo ljudsko biće i onoga što je napisao generativni model. Nadam se da ćemo u budućnosti vidjeti više primjena umjetne inteligencije u zdravstvu. Danas se klinička ispitivanja rade na relativno malom obrascu, na tisućama ljudi, dok se medicina primjenjuje na milijune. Uz AI možemo vrlo brzo ispitati slučajeve u cijelom svijetu i pronaći slične uzorke na milijunima slučajeva. Drugo područje gdje će AI biti od velike koristi je urbano planiranje, što možemo potvrditi kao stanovnici Zagreba, koji bi mogao imati koristi od boljeg urbanog planiranja. Zatim moramo spomenuti obrambenu industriju koja će imati jednake koristi kod razvoja oružja, kao i obrambenih strategija. Možemo očekivati primjenu umjetne inteligencije u sportu, gdje će izbornici simulirati utakmice prije odigravanja i tako pronaći optimalnu strategiju za svaki meč. Pričamo o umjetnoj inteligenciji, ali važan je razvoj simulacija potpomognutih AI-em, koje će uštedjeti nevjerojatne količine vremena i novca.