Vsite: Stručnjaci za programiranje

Zbog čega će baš vaši studiji najbolje pripremiti potencijalne studente za IT karijeru?

Vsite prvenstveno studente zaista priprema za posao, a kad kažem za posao, želim reći da mi nemamo nezaposlenih, odnosno uopće nemamo evidenciju da su naši bivši studenti nezaposleni. Naglasak je na nekoliko aspekata. Prvi je to što je riječ o modernom programu, a koketiranje s onime što je sada aktualno u tehnologiji nismo pretvorili u nove kolegije, nego u radionice na kojima studenti mogu dobiti nova znanja u trajanju od 30 sati. Druga, po nama vrlo važna stvar, je uključivanje studenata u projekte koje Vsite radi preko Inovacijsko-razvojnog centra. Iz njih su proizašle neke knjige i zajednički radovi sa studentima. Treća stvar je da smo pri završetku projekta "studentske zadruge Vsitea" preko koje bi studenti mogli u obliku ideja započeti suradnju s nastavnicima i kasnije kao "zadrugari" i otplatiti dio svoje školarine. Treba dodati i način na koji se studira na Vsiteu, gdje je velika većina kolegija izbornog karaktera, tako da studenti prema vlastitim interesima biraju ono što će polagati i slušati.

Moram napomenuti i da posjedujemo dva certifikataj: jedan je ISO 9001,  a drugi je ISO 27 000. Prvi se odnosi na ukupnost poslovanja, a drugi, je za informacijsku sigurnost. Pripremamo se za ulazak i u ISO 20 000. Kad imate te certifikate to znači da je riječ o ustanovi koja svoje aktivnosti provodi po točno utvrđenom planu. Uz to, svaka aktivnost se radi na isti način i nema odstupanja od pravila koja su postavljena. Recimo, za informacijsku sigurnost postoji 104 pitanja koja smo morali odgovoriti kako bismo dokazali da je računalna sigurnost po pravilima koja podrazumijeva ISO 27 000.

Koje studijske smjerove u IT školovanju nudite i koja je cijena pojedinog studija?

Imamo preddiplomski stručni studiji i specijalistički diplomski stručni studij, na preddiplomskom studiju imamo četiri smjera, a na diplomskom studiju tri smjera. Cijena studija je po ECTS bodu, ako se plaća jednokratno onda je  345 kuna po bodu, a 380 kuna ako se plaća obročno.

Kako se vaši smjerovi usklađuju s rapidnim tehnološkim promjenama i koliko su s aktualnim stanjem na IT tržištu usklađeni studijski programi?

Pokrenuli smo aktivnosti prema  Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) oko izmjena, odnosno uvođenja nekih novih kolegija. Iako se nekad čini da bi se određeno područje moglo pretvoriti u novi kolegij, morate znati da on podrazumijeva minimalno dva sata predavanja, jedan ili dva sata vježbi itd., i uvijek je pitanje može li se to realizirati a da ne upadnemo u zamku ponavljanja onoga što se sluša na drugim kolegijima. Češće radimo tako da tamo gdje ima prostora idemo na izmjenu do 20 % koja se u zakonskim okvirima može izvesti bez obraćanja AZVO-u. Uz to, imamo puno honorarnih vanjskih nastavnika koji ujutro rade svoj posao s određenim tehnologijama, odnosno imaju iskustvo u praksi, a popodne dođu nama predavati i na primjerima pokazuju studentima kako nešto radi. Riječ je o ljudima koji su stručnjaci u svojim područjima (Objektno programiranje, C sharp…) i vodeći u Zagrebu, ali i u regiji.

Koje biste kolegije, po izboru i studenata i profesora, izdvojili kao najbolje na Vsiteu?

Na preddiplomskom studiju bi izdvojili Napredno Windows programiranje, zatim Multimedijske mreže i sustave te Objektno orijentirano modeliranje. Dva su s Katedre za programiranje dok su Multimedijske mreže i sustavi s Katedre za računalne sustave.

Na diplomskom studiju bi izdvojili Napredno Java programiranje, Programsko inženjerstvo i Programiranje u PHP-u. Uz to nemamo više klasični indeks nego e-indeks, obzirom da smo razvojem “school administration softvera” koji koristimo došli do razine za koju nema dvojbe da osigurava potpunu sigurnost cjelokupnog sustava.

Možete li navesti uspješne primjere ostvarenih IT karijera vaših polaznika?

Dvanaest studenata, po informacijama koju mi imamo, su u Dublinu, Velikoj Britaniji, Monaku, Bugarskoj, Izraelu, Australiji i Novom Zelandu, a rade, između ostalog, u Microsoftu, Oracleu, IBM-u i Ciscu. Većina radi u informacijskim tehnologijama i inženjerstvu, što znači da su ostali u svojoj struci, a manji dio se zaposlio u obrazovanju, administraciji ili marketingu.

To su ljudi koji su otišli van i bez ikakvih problema rade u određenim tvrtkama. Preko LinkedINa imamo informacije o njima, javljaju nam se, te imamo i alumni mrežu.

Koliki postotak upisanih studenata diplomira?

Nešto više od 50 posto. Usprkos tome što smo privatni fakultet, jako smo strogi što se tiče prolaza i imamo nultu razinu tolerancije prema prepisivanju.

Kakva je situacija sa zapošljavanjem diplomanata s vaših studija? Koliko, prema vašim saznanjima, traje potraga za poslom uspješnih studenata?

Po našim saznanjima ne traje uopće, jer se neki zaposle tijekom studija, neki odu na praksu pa ostanu i sl. Po našim saznanjima nemamo nezaposlenih studenata i procese njihovog zapošljavanja intenzivno pratimo.

Nudite li programe za cjeloživotno obrazovanje ili prekvalifikacije?

Radionice koje smo već spomenuli su jedan oblik neformalnog obrazovanja i polaznici dobiju potvrdu da su ih pohađali. Otvorenog su tipa i mogu ih pohađati naši studenti, ali i vanjski polaznici koji su zainteresirani, a dosad su dolazili studenti, njihovi prijatelji, prijatelji profesora i sl. To nam je jedan oblik obrazovanja koji bi htjeli formalizirati, dakle da se upisuje u radnu knjižicu. Zbog toga smo se prijavili na projekt "Jačanje kapaciteta ustanova za obrazovanje", ali nismo ga dobili. To ne znači da se nećemo prijavljivati dalje, jer se dobivanje projekata uči i to je pitanje iskustva. Trenutno smo na 4 do 5 projekata i čini nam se da je jako važno imati jak portfelj projekata u kojima sudjelujemo kako bi se bolje istaknuli među visokoškolskim ustanovama.

Kakva su vaša iskustva s bankama i kreditiranjem studenata i postoje li stipendijski programi u vašoj ustanovi?

Gotovo svake godine nam dolaze banke koje nude određene oblike suradnje tako da mi svoje studente usmjeravamo prema njima. Ono što danas postoji u bankarskom svijetu, a tiče se studenata, imaju i naši studenti. Nikakve posebne aranžmane nismo postizali. Osim toga, svojim studentima nakon upisne rate omogućujemo plaćanje u 10 obroka i da tako ravnomjerno rasporede plaćanje. U specifičnim i teškim životnim situacijama imamo druge mjere i tada prodekanica, referada i ja idemo od slučaja do slučaja i za svakog posebno odlučujemo. Trenutno nemamo stipendijskih programa.

Suočeni smo s povećanim odljevom IT kadrova u inozemstvo. Surađuje li vaša institucija s tvrtkam koje zapošljavaju studente nakon što završe studij?

Nema dvojbe da je veliki odljev kadrova iz Europe u Ameriku. Europi trenutno nedostaje, neki kažu 800.000 IT stručnjaka, ali smatram da ih nedostaje i preko milijun. Otvaranjem i liberalizacijom tržišta ne postoje nikakve prepreke da radnici odu u Europu. Njihova mogućnost da se zaposle vrlo je jednostavna obzirom na njihova znanja. Mi nemamo posebne suradnje s tvrtkama koje zapošljavaju samom činjenicom da naši studenti vrlo jednostavno pronađu posao u inozemstvu, a još jednostavnije u Hrvatskoj.

Po mojim saznanjima, više od 30% ljudi koji radi u IT sektoru u Hrvatskoj ima srednju stručnu spremu. Rastućom potrebom za IT stručnjacima oni imaju mogućnost lakog zaposlenja, a tome bi trebalo dodati i situaciju koja je normalna u Hrvatskoj: činjenica da netko tko je završio npr. strojarstvo uzme računalo i instalira si Windows 10. U inozemstvu je to nepojmljivo i to je posao IT stručnjaka te u korporacijama nitko drugi osim njih ne smije to raditi. Kroz tu nišu ispada da nama nedostaje još i više IT kadrova nego što sam rekao.

Planirate li u svoj studijski program uvesti kolegije primjerice o tome kako pokrenuti vlastiti startup ili o game developmentu?

Prepoznali smo start-up i game development kao jako zanimljive i zato smo organizirali "Faks up 2015." za studente i srednjoškolce. Što se tiče videoigara, prošle godine smo bili sponzori "Big Bang Tournamentu", a ove godine planiramo sudjelovati na "Reboot Info Gamer" sajmu gdje ćemo sudjelovati kao edukatori koji će prezentirati znanja i vještine potrebne za programiranje video igara. Neki od naših studenata su napravili izvrsne diplomske radove na tu temu. Planiramo i sudjelovati u konferenciji na temu videoigara “Reboot Develop” u travnju 2016. Što se tiče uvođenja kao posebne kolegije, trenutno smo u reviziji cjelokupnog studijskog programa, razmatramo te dijelove i upravo zato smo krenuli u navedene aktivnosti. Određeni segmenti s Faks up konferencije su u planu i kao dio radionica u ovoj akademskoj godini.

Imate li gostujuće predavače koji predstavljaju vrh u pojedinim IT tehnologijama? Kakva je suradnja sa stranim visokoškolskim ustanovama?

Što se tiče gostujućih predavača, posebno bi istaknuli prof. dr. sc. Vojislava Kecmana sa sveučilišta Richmond u SAD-u koji predaje u području koje se odnosi na govor. Imamo dogovore s predavačima iz inozemstva, pa često se nametne neka tema koja nam je zanimljiva i koju nedovoljno pokrivamo ili pokrivamo iz nekog drugog aspekta, pa pozovemo predavača kod nas. Dobili smo sredstva i kroz Erasmus tako da sada planiramo dovesti predavače iz tvrtki iz inozemstva, dok s visokoškolskim ustanovama imamo 15 potpisanih međuinstitucijskih sporazuma i kontinuirano unapređujemo međunarodnu suradnju, a članovi smo i SEFI-je: stručne organizacija gdje se naši predavači mogu povezati s drugim predavačima iz Europe.

Mislite li da Hrvatska s gledišta gotovo 400.000 nezaposlenih premalo cijeni potencijal i dodatnu gospodarsku vrijednost koju stvara IT industrija, i što mislite da bi se trebalo promijeniti na tom području?

Dat ću vam primjer Švedske gdje 31% Šveđana sudjeluje u kontinuiranom godišnjem osposobljavanju u područjima u kojima im je osnovna radna djelatnost. Koliki je takav postotak u Hrvatskoj? Ulaskom u kapitalizam, brojne tvrtke su zatvorile školovanja ljudi, odnosno svojih zaposlenika. Drugi je dio, i ne želim ovime uvrijediti narod koji živi na ovim područjima, nažalost činjenica da mnogi završetkom formalnog oblika obrazovanja vrlo rijetko odu na određeni oblik školovanja.

Dakle, u nama ne postoji ta jedna potreba da npr. svake 2-3 godine steknemo 15-18 dodatnih ECTS-a temeljem kojih ćemo podignuti vlastiti nivo znanja. Znači imamo dva glavna problema: spoznaja tvrtki da trebaju ulagati u obrazovanje ljudi i spoznaja ljudi da trebaju sami ulagati u svoja znanja. Nema dvojbe da IT industrija radi novostvorene vrijednosti i činjenica je da država u tom dijelu može prema IT-u ići poticajima u smislu zakonskih rješenja koja će tvrtkama omogućiti više slobode. S druge strane, tu je riječ o privatnim tvrtkama kojima država može samo regulativama nešto napraviti. Prostora ima, ali je na kraju na samoj IT industriji da određenim aktivnostima stvori sebi prostor i dodatnu vrijednost. 

NAJSTUDENT 

Filip Meštrović // Programiranje i Muzička akademija 

Na Visokoj školi za informacijske tehnologije studiram na preddiplomskom stručnom studiju - smjer programiranje. Znanja dobivena na VSITE-u zasigurno će mi pomoći u budućem radu jer širok izbor zanimljivih i kvalitetnih kolegija omogućava razvoj na željenom području do razine stručnjaka, a upravo to se na tržištu rada traži. U tom procesu učenja na raspolaganju su nam profesori koji uvijek spremno pomažu, odgovaraju na naša pitanja i usmjeravaju nas. Osim studiranja na VSITE-u apsolvent samna Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, a u slobodno vrijeme bavim se programiranjem, glazbenom produkcijom i vođenjem zborova. 

Integrirani sustav upravljanja Vsite-a 

VSITE Zagreb je uveo integrirani sustav upravljanja koji zadovoljava zahtjeve ESG standarda i međunarodnih normi ISO 9001:2008 i ISO/IEC 27001:2013. Sustav obuhvaća procese planiranja, organiziranja i praćenja nastave i ispita na preddiplomskom i diplomskom stručnom studiju informacijskih tehnologija koji su podržani vlastitim informacijskim sustavom SCAD te zadovoljava zahtjeve koji se odnose na kontekst djelovanja visoke škole, razumijevanje zahtjeva i očekivanja svih zainteresiranih strana, vodstvo, upravljanje rizicima i promjenama, upravljanje znanjem, održavanje kontinuiteta poslovanja i procesa visokog obrazovanja te informacijsku sigurnost. 

VSITE na SenZations’15 

VsiTe je i ove godine s asistentom Nikolom Paićem uspješno sudjelovao na SenZations IoT Summer School osvojivši prvu nagradu kao tim za ideju, planiranje i implementaciju projekta „Smart planting“ pridržavajući se u potpunosti projektnog zadatka. Ovo je bio jubilarni 10. po redu SenZation i održavao se u Beogradu, a trajao je od 30. kolovoza do 5.rujna te je obuhvaćao aktualne teme iz područja Internet of Things (IoT) svijeta.

Najstarija svjetska Internet of Things (IoT) ljetna škola ove je godine ugostila više od 20 predavača te više od 40 sudionika koji su kroz bussines i tehnology track pratili predavanja iz područja IoT. SenZations je i ove godine spojio teme bežičnih senzornih mreža, M2M-a, IoT i njihovih aplikacija s poslovnim znanjima. Predavači redom dolaze iz renomiranih svjetskih tvrtki, organizacija i sveučilišta kao što su Intel, NCI Agency, DunavNet, University of Surrey, Patras University, Alexandria Institut, Bussines School PAR, University of Murica, University od Ottawa i ostali. 

FAKS-UP 2015 start-up konferencija 

Na Visokoj školi za informacijske tehnologije (VSITE)  19.02.2015. održana je faks-up 2015 konferencija namijenjena promociji start-up kulture studentima i srednjoškolcima. Konferencija je izazvala izniman interes, posebice među studentima, tako da se zbog povećanog broja posjetitelja događaj simultano prenosio i u susjednoj predavaonici.

Uvodne riječi održali su dekan VSITE-a dr.sc. Milorad Nikitović, mr. sc. Ankica Paun Jarallah ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Irena Petrušić iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje i Antonia Mršić iz Ministarstva poduzetništva i obrta. 

Konferencija se sastojala od tri tematska panela u trajanju od jednog školskog sata.

Prvi panel pod nazivom “Izlazak iz garaže” predstavio je podršku koju poslovni inkubatori mogu pružiti novim poduzetnicima. Tihana Marelja je objasnila koncept Zagrebačkog inkubatora poduzetništva te pozvala nazočne da se prijave s novim kreativnim projektima. Poticajno okruženje u ZIP-u i tromjesečni rad s mentorima te kontakti s vanjskim investitorima i medijima koji se mogu postići kroz ovaj program mogu značajno pomoći u oživljavanju poduzetničke ideje. Tehnološki park i novoosnovana Razvojna agencija grada Zagreba pružaju podršku poduzetnicima kroz brojne programe i aktivnosti, istaknula je u svojoj prezentaciji Tamara Didak. Tema zaštite intelektualnog vlasništva kod startup projekata izazvala je izniman interes sudionika. Tanja Milović iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo prezentirala je osnovne koncepte. Softver u EU ne može biti predmet patenta (za razliku od SAD), ali se može zašititi kao autorsko djelo i sukladno tome licencirati. Zaštita žiga (logo) je također predstavljena kao interesantna i ne (pre)skupa opcija za nove tvrtke.

Drugi panel je razmatrao mogućnosti financiranja novih projekata. Predsjednik udruge CRANE Mihovil Barančić pojasnio je kako i zašto postići suradnju s poslovnim anđelima te što privatni investitori očekuju od kandidata za financiranje. Crowdfunding kampanje kao novi način prikupljanja sredstava i predstavljanja budućim kupcima trenutno su vrlo aktualne, što nam je prezentirao Tomislav Kotnik, glavni urednik časopisa VIDI. Problem dvostrukog oporezivanja sa SAD-om nije spriječio neke uspješne kampanje i kod nas. Monika Šućur iz HAMAG/BICRO agencije predstavila je programe Razum i Icro i mogućnosti dobivanja bespovratnih poticaja te mikrokreditiranja. Naglašene su trenutno slabo korištene mogućnosti korištenja sredstava iz EU natječaja.

Kao uvod u treći panel Dragan Petric iz BUG-a i Bojan Mušćet iz Hrvatskog Telekoma prezentirali su i zaprimali početne prijave za Bug Idea Knockout, natjecanje startup-ova s glavnom nagradom, putem u Las Vegas na CES 2016 sajam. U panelu su sudjelovali Luka Abrus iz Pet minuta, Tomislav Car iz Infinuma i Marko Linke, Repsly. Svojim pričama o prvim danima i konačnom uspjehu nastojali su inspirirati buduće mlade poduzetnike. Složili su se da je osnovno uzeti u obzir zahtjeve tržišta i kreirati proizvod koji se može plasirati. Kad bi danas ponovo počinjali, više pažnje posvetili bi ispitivanju tržišta prije nego što krenu s razvojem. Hrvatsko tržište je relativno malo i ima posebna pravila tako da bi novi projekti u startu trebali biti koncentrirani i na korisnike u inozemstvu. Savjetovali su novim poduzetnicima da se ne boje neuspjeha jer su promjene i neuspjeli pokušaji dio startup putovanja, a trud se na kraju ipak isplati.