VSITE: Atraktivno zanimanje podatkovnog znanstvenika

Obzirom na to da je podatkovni znanstvenik jedno od najatraktivnijih nadolazećih zanimanja za koje postoji veliki interes na Visokoj školi za informacijske tehnologije Zagreb VSITE, upitali smo prodekana za razvoj i gospodarstvo mr. sc. Ninoslava Čerkeza na koji način se koncipiraju kolegiji za nova zanimanja koja se stvaraju i koja će tek nastati. Prodekan Čerkez nam je odgovorio da postoji nekoliko načina na koje VSITE, kao dio sustava visokog obrazovanja u RH, može pratiti trendove u informacijskoj tehnologiji, a sukladno tome i potrebe na tržištu rada. Kontinuiranom prilagodbom nastavnog programa, prema važećem pravilniku, kroz male, srednje i velike izmjene, VSITE provodi revizije nastavnih programa. Male i srednje izmjene su u nadležnosti tijela VSITE-a, čime sustav visokog obrazovanja omogućuje da se neke promjene i prilagodbe nastavnih programa provedu relativno brzo, dok su velike revizije u nadležnosti Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

“Drugi način je organizacijom konferencija, predavanja i radionica u našem Istraživačko razvojnom centru u kojem potičemo razvoj novih znanja i vještina studenata, ali i svih ostalih zainteresiranih sudionika. Primjer takvih radionica je IoT2Eu konferencija, koja je održana u prostorima VSITE-a, a na kojoj je paralelno s panel-raspravama održana i radionica za učenike srednjih škola, koji su, organizirani u mikro timove, zavirili u IoT svijet pomoću Croduina – Arduino kompatibilne pločice proizvedene u Hrvatskoj. Takvu radionicu ćemo uskoro ponovno organizirati, kao i nekoliko radionica o strojnom učenju koje ćemo organizirati po prvi put”, ističe prodekan Čerkez i dodaje kako treći način uključuje suradnju s tvrtkama iz realnog sektora koje studentima kroz stručne prakse i rad na izazovnim projektima omogućavaju da se upoznaju s novim tehnologijama te steknu važna praktična znanja i vještine.

Upravljanje podacima

Poznato je da će jedno od najtraženijih područja u budućnosti biti  upravljanje podacima i njihovo iskorištavanje. Stoga nas je zanimalo na koji način VSITE priprema studente za zanimanja s tog područja i koji kolegiji će biti posvećeni tom području. Mr. sc. Ninoslav Čerkez nas je upoznao s činjenicom da su znanja i vještine upravljanja podacima na cijeni već nekoliko desetaka godina. Značaju upravljanja podacima naročito su doprinijeli razvoj poslovnih informacijskih sustava, razvoj relacijskih te objektno-relacijskih baza podataka . “Takva znanja i vještine, koja se na VSITE-u stječu kroz kolegije Baza podataka, Projektiranja poslovnih informacijskih sustava i različite programerske kolegije, standardizirana su već dugi niz godina”, navodi prodekan Čerkez. “Pojavom tzv. velikih skupova podataka promijenili su se prvo hardverska i softverska arhitektura za upravljanje takvim sustavima, potom i jezici za upravljanje podacima. Tako se uz standardni upitni jezik SQL u praksu uvode i NoSQL inačice te platforme za procesiranje i obradu velikih skupova podataka, kao što su MongoDB, Hadoop, Spark itd.”, kaže prodekan Čerkez i dodaje da se na VSITE-u malim izmjenama u okviru postojećih kolegija, koji se oslanjaju na standardizirane pristupe, proširuju nastavne cjeline upravo novim, suvremenim pristupima, koji će studentima približiti svijet velikih skupova podataka i područja podatkovne znanosti. “No, mnogo je važnija činjenica da uskoro uvodimo novi smjer podatkovnog usmjerenja koji će se baviti prvenstveno novim pristupima u radu s velikim skupovima podataka. Podatkovno usmjerenje će uključivati kolegije koji će, između ostalih, pokrivati metode pripreme velikih skupova podataka, statističke metode analize velikih skupova podataka, osnovne i napredne metode strojnog učenja, metode i alate za vizualizaciju rezultata analiza velikih skupova podataka, Internet stvari itd.”

Umjetna inteligencija

Na naš upit kako će tehnologije umjetne inteligencije i proširene stvarnosti utjecati na upravljanje podacima, prodekan VSITE-a kaže da se u ovom trenutku mogu prepoznati neke od tehnologija koje će oblikovati našu budućnost. Između ostalih, to su: umjetna inteligencija, inteligentne aplikacije i analitike, inteligentne stvari, tzv. Digitalni blizanci, tzv. Cloud to the Edge, konverzacijske platforme, virtualna stvarnost, blockchain itd. “Što nas čeka u daljnjoj budućnosti, teško je predvidjeti, ali će navedene tehnologije sigurno biti međukoraci i za te tehnologije”.

Prodekan VSITE-a ističe da podatkovnu znanost treba promatrati kao multi-disciplinarno područje prema svojim sastavnicama (algoritmi, metode, procesi) te prema primjeni u svakom području u kojem se srećemo s velikim količinama podataka, što je danas slučaj sa skoro svakim područjem ljudske aktivnosti.

U svezi našeg upita o načinu formiranja studijskih programa, konkretno u području podatkovnih znanosti, prodekan Čerkez kaže da se VSITE može pohvaliti time da svoje kompetencije u području znanosti o podacima gradi na konkretnom projektu. “VSITE je partner na projektu Predikcije suspektnog ponašanja, čiji je nositelj tvrtka Husar iz Splita. Projekt je sufinanciran sredstvima EU i traje 45 mjeseci. Upravo su takvi projekti idealno okruženje za razvoj studija podatkovnih znanosti te uključivanja studenata u realno okruženje.

Sa strane VSITE-a, čiji nastavnici aktivno sudjeluju u projektu, angažiran je i prof. dr. Vojo Kecman sa sveučilišta u Richmondu, kao vodeći znanstvenik. On sa svojim dugogodišnjim iskustvom u području podatkovne znanosti i umjetne inteligencije daje značajan kvalitativni doprinos projektu. Dodatno, iskustva koja naši nastavnici stječu na radionicama i konferencijama posvećenim podatkovnoj znanosti koriste za kreiranje novih studijskih programa te kreiranje radionica za studente. Kako je podatkovna znanost multi-disciplinarno područje, veliku pozornost posvećujemo i bazičnim znanjima, kao što su npr. napredna statistička analiza i znanja iz poslovne domene, i naprednim tehnikama modeliranja i algoritama u radu s velikim skupovima podataka. U konkretnom projektu je značajan naglasak na problematiku obrade slike i algoritama koji su vezani uz obradu slike”, izjavio je prodekan Čerkez.

Školovanje za još nepostojeća zanimanja

Zanimalo nas je i što je s nekim od zanimanja za koja se studenti školuju, a još uopće ne postoje te kako doskočiti tome i na tržište rada isporučiti stručnjake spremne za poslove budućnosti. Prodekan Čerkez kaže da se tehnologije intenzivno mijenjaju, odnosno, da se mijenjaju poslovni modeli te obvezno uključuju neki oblik digitalizacije. “Zbog toga će neka zanimanja i nestati jer će se ili promijeniti poslovni model ili će se posao automatizirati. Iz pojedinačnog kuta gledanja, obveza je svakog od nas da prati te trendove jer mogu utjecati na posao svakog od nas. Iz kuta VSITE-a, naša je obveza dorađivati silabuse postojećih kolegija, ponajviše kroz uključivanje suvremenih sadržaja, razvijati potpuno nove kolegije, educirati nastavnike, osigurati transfer znanja i vještina ponajboljih ljudi iz IT sektora kroz njihov predavački i mentorski angažman. Svjesni smo važnosti uključivanja studenata u projekte te u stručne prakse na suvremenim projektima u realnom sektoru”, ističe prodekan Čerkez i navodi da VSITE upravo provodi takve aktivnosti i tako osigurava sadašnjim i budućim studentima kompetitivna znanja i kompetitivnu poziciju na tržištu rada. Također ističe i važnost koncepta cjeloživotnog učenja, koji je nužan za sve IT stručnjake, i navodi da VSITE osigurava različite oblike radionica kojima omogućava svojim alumni članovima kontinuirano usavršavanje. Dodatno, za one koji nisu završili neki oblik VSITE edukacije, omogućen je specifičan oblik cjeloživotnog učenja, pri čemu ostvaruju pravo na ECTS bodove te im se pruža mogućnost eventualnog nastavka edukacije kroz redovne VSITE programe.

“No, kako se utjecaj tehnologije reflektira i na ne-IT zanimanja, nužno je održati svoju kompetitivnost na tržištu rada stjecanjem IT znanja i vještina i za one koji inicijalno nisu odabrali IT zanimanje. Kako će neka zanimanja nestajati, potreba za prekvalifikacijom će za njih biti nužnost.

Dobra je strana ta što mnogi informacijski sustavi dugo ‘žive’ i nakon mnogih novih tehnologija pa će sigurno biti dovoljno posla dugo vremena za stručnjake različitih kompetencija u informacijskim tehnologijama. Npr. i danas se u mnogim industrijama koriste rješenja u ‘starim’ programskim jezicima, npr. Cobolu, C-u ili C++ -u. Mnogi sustavi su razvijani kao transakcijski sustavi nad relacijskim bazama podataka pa će sigurno dugo biti potražnja za programerima baza podataka na različitim platformama.

To su samo dva primjera koja pokazuju da će i za IT stručnjacima u starijim tehnologijama vjerojatno još dugo biti potražnja. Odabirom rada u IT-u svatko od nas je odabrao stalnu promjenu i stalno učenje .Stoga mislimo da problem neće biti toliko izražen među IT stručnjacima koliko među ostalim profilima koji se mogu suočiti s potrebom prekvalifikacije i nužnom IT edukacijom. Zato im sugeriramo da upišu VSITE i uhvate korak s promjenama”, zaključuje mr. sc. Ninoslav Čerkez.