VIDEO: Najbrži mekani roboti inspirirani gepardom

Znanstvenici Sveučilišta NC State razvili su novu vrstu mekanih robota inspiriranih biomehanikom geparda koji su se u stanju znatno brže kretati po čvrstim površinama ili u vodi u odnosu na prijašnju generaciju mekanih robota. Pored toga u stanju su i hvatati objekte s više osjećaja ili s dovoljno snage za podizanje teških predmeta.

"Gepardi su najbrže životinje na kopnu, a svoju brzinu i snagu temelje na savijanju kralježnice koju koriste poput opruge", navodi Jie Yin, profesor asistent mehaničkog i aeronautičkog inženjerstva na Sveučilištu North Carolina State i jedan od autora znanstvene studije o novim mekanim robotima.

"Inspirirani gepardom smo kreirali novu vrstu mekanih robota koji se kreću na oprugom pokretanu bistabilnu kralježnicu, što znači da robot ima dva stanja koja možemo mijenjati upumpavanjem zraka u kanale koji se nalaze unutar njegovog silikonskog tijela, što stvara značajne količine energije, koja mu omogućuje da brzo djeluje silom prema tlu. To mu pruža mogućnost galopiranja jer njegove noge napuštaju tlo", dodaje Yin i dodaje kako su prijašnji mekani roboti kontrakcijom samo puzali jer su čitavo vrijeme bili u kontaktu s tlom što je limitiralo njihovu brzinu.

Kako se novi roboti kreću poput geparda možete vidjeti u ovom videu.

Najbrži dosadašnji mekani roboti do sada su se kretali brzinom do 0,8 dužina tijela po sekundi na ravnim čvrstim površinama. Nova vrsta pod nazivom LEAP (Leveraging Elastic instabilities for Amplified Performance), u stanju je postići brzine do 2,7 dužina tijela po sekundi, što je više nego tri puta brže.

Pored toga novi roboti mogu "trčati" i uz strmine, što je bilo jako izazovno ili nemoguće za robote koji su se kretali puzanjem.

LEAP roboti su dužine od 7 cm i teški su oko 45 grama a znanstvenici su također demonstrirali njihovu brzinu i u vodi, gdje su ih opremili perajama umjesto nogu, pa su plivali brzinom od 0,78 dužina tijela po sekundi, što je malo brže od dosadašnjih robota plivača koji su se kretali brzinom od 0,7 dužina tijela u sekundi. 

"Također smo pokazali uporabu nekoliko mekanih robota koji surađuju zajedno i mogu se pretvoriti u nešto poput kliješta kako bi hvatali premete. Podešavanjem sile kojom su roboti djelovali, uspjeli smo hvatati osjetljive predmete poput jaja, kao i podizati objekte težine od 10 kg ili više", navodi Yin.

Znanstvenici kažu da je ovo istraživanje poslužilo kao dokaz koncepta, no tehnologija bi se mogla skalirati za razne potrebe poput akcija traganja i spašavanja u kojima je brzina od ključne važnosti, kao i u industrijskoj robotskoj proizvodnji. "Na primjer, zamislite tvorničku proizvodnu liniju s robotima koji su znatno brži u poslu, ali istovremenu u stanju pažljivo rukovati krhkim predmetima", kaže Yin i dodaje kako su spremni surađivati s privatnim sektorom kako bi mogli prilagoditi ovu tehnologiju za njihove operacije.

Čitav znanstveni rad možete pronaći na ovoj poveznici.