Tranzistor od jednog atoma nadmašio Mooreov zakon

Gordon Moore, suosnivač Intela, davne 1965. godine opisao je fenomen koji je kasnije nazvan Mooreovim zakonom. Prema tom zakonu, broj tranzistora koji se mogu postaviti na jedan integrirani krug, udvostručava se svakih 18 mjeseci do dvije godine.

Znanstvenici ARC Centra za kvantne računalne i komunikacijske tehnologije na australskom Sveučilištu New South Wales, svojim otkrićem koje je objavljeno u znanstvenoj publikaciji Nature Nanotechnology, Mooreov zakon su nadmašili, smanjivši tranzistor na veličinu jednog atoma, što je prema njihovim riječima, 8 do 10 godina ispred Mooreovih principa.

Michelle Simmons, direktor ARC centra, kaže kako su njihova istraživanja trajala punih 10 godina, te se sada nalaze na pragu tehnologije koja bi razvoj računalne znanosti mogla ubrzati do neslućenih granica.

Njihov tranzistor sastoji se od samo jednog atoma fosfora koji je "urezan" u silicijsko ležište s "vratima" koja upravljaju električnim tokom i apliciraju voltažu na metalne kontakte.

Znanstvenici navode kako ovu tehnologiju trenutno limitira uvjet da atom mora konstantno biti ohlađen na -391 ºF, odnosno -235 ºC.

"Zbog tog ograničenja, ova tehnologija se prije može nazvati znanstvenim dokazom ili principom, nego nečim što bi moglo ići sutra u proizvodnju", kažu znanstvenici.

Stoga se može reći da je Mooreov zakon nadmašen, ali ne u punom praktičnom smislu, obzirom da se takvi tranzistori još neko vrijeme neće moći naći u našim računalima.

Znanstvenici su ovaj nevjerojatni tranzistor proizveli korištenjem mikroskopskog instrumenta pod nazivom "scanning tunneling microscope", koji im je omogućio manipuliranje pojedinačnim atomima na površini kristala na način koji im je omogućio da ih precizno upare s elektrodom potrebnom za njihovo upravljanje.

"Ako biste željeli proizvesti računalo u pravom smislu te riječi, trebali biste u njega postaviti veliki broj individualnih atoma, a tada biste otkrili kako je njihovo razdvajanje vrlo kritičan proces", navodi Simmons.

Ovo nas ujedno još malo približava kvantnim računalima, koja bi trebala funkcionirati manipuliranjem elektrona unutar atoma.