Nanomreže hvataju i ubijaju bakterije

Bakterije brzo razvijaju otpornost na naše najbolje antibiotike, čime infekcije koje se trenutno mogu liječiti ponovno postaju smrtonosne. Sada su znanstvenici s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru (NUS) razvili samosastavljajuće nanomreže koje mogu hvatati i ubijati bakterije.

Zajedno s razvojem novih lijekova, znanstvenici eksperimentiraju s alternativnim metodama za kontrolu bakterija, koje ih mogu spriječiti u razvijanju otpornosti. To može uključivati ​​svjetlo, premaze, molekularne bušilice, "otrovne strijele" i tekuće metale.

Sada istraživači NUS-a dodaju novo oružje arsenalu. Razvili su nanomreže koje se mogu same sastaviti u prisutnosti određenih bakterija, hvatajući bakterije i čineći ih ranjivijima na antimikrobne molekule.

Tim je dizajnirao niz kratkih peptida, koji mogu mirovati dok ne otkriju određeni okidač, odnosno dvije molekule koje su ključne komponente membrana bakterija. Kada se te molekule pojave, fragmenti peptida zakače se za bakterije i počnu rasti u izdužene fibrile, mikroskopski sitna vlakanca u stanicama živih organizama, koje dalje stvaraju poprečne veze s fibrilima pričvršćenima na druge bakterije.

To ubrzo stvara veliku zapetljanu mrežu koja zarobljava bakterije. Osom što sprječava njihov rast i širenje, taj se sustav može upariti s drugim antimikrobnim molekulama da ih ubiju.

U testovima na miševima, nanomreže su pokazale značajnu učinkovitost protiv bakterija koje su otporne na kolistin, polipeptidni antibiotik protiv invazivnih Gram-negativnih bakterija. Važno je da nisu pokazale nikakve znakove toksičnosti za miševe.

Ne samo da su te nanomreže prirodno selektivne za superbakterije, već se peptidi od kojih su sastavljene mogu podesiti da ciljaju različite bakterije. Tim kaže da ova tehnika mnogo obećava kao potencijalno novo liječenje antibioticima.

Istraživanje objavljeno u časopisu Advanced Functional Materials možete pronaći na ovoj poveznici.