Fakultet Elektrotehnike i računarstva (FER)

O FER-u kao obrazovnoj instituciji s najvećom tradicijom u obrazovanju stručnjaka na područjima informatike, računarstva i elektrotehnike u Hrvatskoj, rezgovarali smo s prof.dr.sc. Davorom Petrinovićem, prodekanom za nastavu.

1. Kad bi razmišljali o nastavku školovanja, zbog čega bi se trebali odlučiti upravo za vaš fakultet?

Područja elektrotehnike i računarstva smatraju se strukama koje osiguravaju "sigurnu" egzistenciju, a neke od najbogatijih osoba na svijetu su svoju slavu i bogatstvo stekle upravo u ovom dinamičnom području. Čak i u doba recesije i slabljenja privrede u zemlji i svijetu, ova struka osigurava visoku zapošljivost, posebno u usporedbi s drugim strukama. Zanimljivo je da u zemljama zapadne Europe trenutno postoji značajna potreba za kvalitetnim kadrovima ovih deficitarnih struka, čime se želi pokrenuti novi proizvodni ciklus i dati novi zamah cijeloj zapadnoj ekonomiji.

FER je institucija s najvećom tradicijom u obrazovanju stručnjaka za ova područja u Hrvatskoj, a u prilog toj činjenici govori preko 18.000 diplomiranih inženjera, preko 2.200 magistara znanosti i preko 700 doktora znanosti koji su svoje studije završili na FER-u.

2. Koje uvjete kandidat mora zadovoljiti da bi upisao vaš program?

Kandidati se na FER upisuju putem Državne mature, a vrednuju se sljedeći elementi: uspjeh u svakom od četiri razreda srednje škole s 8%, srednja ocjena obveznih predmeta mature (hrvatski i strani jezik, matematika) s 8%, ispit iz predmeta Matematika više razine s 36% i ispit iz predmeta Fizika s 24%. Pravo upisa stječu samo oni kandidati čiji je zbroj ocjena na maturi iz predmeta Matematika i Fizika barem sedam i koji se nađu na rang listi unutar upisne kvote od 650 mjesta. Pravo izravnog upisa na FER imaju kandidati koji su ostvarili zapažene rezultate na državnim natjecanjima u znanju iz predmeta matematike, fizike i informatike te oni koji su sudjelovali na olimpijadama iz navedenih predmeta. Kandidati koji se upisuju na FER su među najboljim srednjoškolcima u cijeloj Hrvatskoj. Primjerice, od 1000 najbolje rangiranih kandidata na ispitu Državne mature iz predmeta Matematika više razine, oko četvrtina upisuje upravo FER. Slično tome, od 1000 najbolje rangiranih kandidata na ispitu iz predmeta Fizika, čak jedna trećina upisuje FER. Zbog visoke motiviranosti i kvalitete naših brucoša, FER je po završivosti studija (od oko 80%) jedan od vodećih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

3. Imate li prilagođene programe za zaposlene, tj. one koji nisu vaši redoviti studenti?

Preddiplomski i diplomski studiji na FER-u vrlo su zahtjevni i nisu predviđeni za studiranje uz rad, jer studente opterećuju u punom radnom vremenu. U okviru cijeloživotnog obrazovanja, na FER-u se provode tri specijalistička poslijediplomska studija. To su studiji: "Transformatori", "Informacijska sigurnost" i "Reguliranje tržišta elektroničkih komunikacija", a od ove godine uveden je i novi specijalistički poslijediplomski studij pod nazivom "Željeznički elektrotehnički sustavi". Svi su ovi programi prilagođeni osobama u radnom odnosu. Za kandidate koji žele steći i znanstvene kompetencije, na FER-u se nudi Poslijediplomski doktorski studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz područja tehničkih znanosti, znanstvenih polja Elektrotehnika i Računarstvo, koji godišnje upisuje oko 80 doktoranada.

4. Koliki su iznosi školarine za vaše programe i kakvi su načini plaćanja?

Pored iznosa participacije troškova školarine koju je dosadašnjih godina podmirivalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) za prvu godinu preddiplomskog i diplomskog studija, studenti na višim godinama FER-a plaćaju samo trošak ponovnog upisa predmeta u iznosu od 250,00 kn po upisanom ECTS bodu. Takvim motivirajućim modelom školarine kakav se koristi na FER-u, redoviti student oslobođen je svih troškova studija. Školarina za specijalističke studije iznosi ukupno za cijeli studij 35.000,00 kn, a školarina za doktorski studij iznosi 10.000,00 kn po semestru (ukupno za cijeli studij 60.000 kn).

5. Uspijevaju li vaši studenti dobiti stipendije ili kredite za financiranje troškova školovanja i na koji način?

Stipendije nisu presudne našim redovitim studentima, čiji je preddiplomski i diplomski studij financijski pokriven od strane MZOŠ-a. U svrhu nagrađivanja uspjeha najboljih studenata i potpore pojedinim skupinama studenata, MZOŠ za 2012. godinu nudi 2.200 državnih stipendija. Iz ovog fonda su protekle godine bila stipendirana 72 studenta FER-a. Pored ovih najpoznatijih i najbrojnijih stipendija, treba spomenuti i "Stipendiju Grada Zagreba", "Top stipendiju za top studente" i "Stipendije za najstudentske projekte" koje na temelju svoje izvrsnosti koriste brojni studenti FER-a. U protekle dvije godine FER je ustanovio i vlastitu stipendiju kojom osigurava pokriće troškova doktorskog studija za 10 najboljih studenata diplomskog studija. FER je također sklopio i ugovore s većim bankama koje studentima FER-a nude studentske kredite po povoljnim uvjetima. Isto tako, određeni broj studenata dobiva stipendije od gospodarskih subjekata.

6. S kojim stranim ustanovama surađujete i na koji način?

FER je povezan s nizom razvojno-istraživačkih i znanstvenih institucija u zemlji i inozemstvu, a posebno treba naglasiti dobru suradnju s velikom gospodarstvenim subjektima kao i malim i srednjim poduzetništvom.

U svrhu formalizacije ove dugogodišnje suradnje, u protekloj godini sklopljeni su okvirni sporazumi s Hrvatskim telekomom, HŽ infrastrukturom, Brodogradilištem Uljanik, Vipnetom, Elektroprojektom, Siemensom Hrvatska te Ministarstvom obrane RH. FER je po broju međunarodnih projekata u sklopu FP7 okvirnog projekta Europske unije vodeća institucija Sveučilišta u Zagrebu.

U prošloj godini, pokrenuto je 12 novih međunarodnih projekata u programima FP7, SEE-ERA.net PLUS, COST i Cogito. Ovakav oblik suradnje iznimno je značajan, jer predstavlja osnovu za zapošljavanje novih mladih kadrova u vrijeme kada su državni izvori u značajnoj mjeri ograničeni.

7. Na koji način vaši predavači održavaju visoku razinu znanja u današnjem brzom tempu razvoja?

Područja elektrotehnike i računarstva iznimno su dinamična područja koja pred inženjere postavljaju obvezu, ali i radost cjeloživotnog obrazovanja. U tu svrhu, protekle je godine čak 26 djelatnika FER-a boravilo u prestižnim institucijama u Europi i svijetu na znanstvenim i stručnim usavršavanjima.

U zadnje dvije godine, mogućnost međunarodne razmjene nudi se i studentima preddiplomskog i diplomskog studija kroz programe Erasmus i Erasmus Mundus. Stotinjak studenata FER-a koristilo je ovu mogućnost i boravilo jedan ili dva semestra na vodećim sveučilištima u Europi.  Po broju odobrenih stipendija za ovaj oblik mobilnosti, FER također zauzima vodeće mjesto na Sveučilištu u Zagrebu.

U zimskom semestru ak. god. 2011./2012. po prvi je puta na FER kroz isti program razmjene došlo 12 stranih studenata iz Portugala, Španjolske i Poljske, a tijekom ak. god. 2010./2011. na FER-u su boravili studenti iz Indije, Pakistana i Nepala kroz program Erasmus Mundus.

8. Na kojim radnim mjestima se najčešće zapošljavaju vaši redoviti studenti nakon završetka školovanja?

Područja zaposlenja FER-ovih inženjera uistinu su vrlo široka. Umjesto nabrajanja, kažimo da su struke za koje se studenti osposobljavaju na FER-u prožete kroz sve pore modernog društva i često predstavljaju pokretače razvoja u mnogim drugim područjima od energetike, hrane, transporta, medicine, informatike pa sve do umjetnosti i zabave. Ono na što se na FER-u daje poseban naglasak u procesu obrazovanja budućih inženjera jest cilj da oni budu stvaratelji novih radnih mjesta, a ne samo korisnici postojećih. Radi toga se umjesto posvećenosti činjenicama i konkretnim tehnologijama današnjice mnogo veća pažnja posvećuje razvijanju kreativnosti, inovativnosti, intuitivnosti i timskog rada, ali na čvrstim teorijskim osnovama trajnijih znanja iz područja matematike, fizike, elektrotehnike i računarstva. Iznimno važna komponenta FER-ovog obrazovanja jest naglasak na mentorski vođeni rad studenta koji čini oko 30% nastavnog programa. To je moguće uz oko 160 nastavnika i oko 160 asistenata i znanstvenih novaka koji izvode ove programe za preko 3700 preddiplomski i diplomskih studenata FER-a. Takav oblik obrazovanja rezultira u "inženjerskom načinu razmišljanja" - spremnosti razumijevanja i aktivnog rješavanja bilo kakvih problema iz stvarnog života neovisno o njihovoj složenosti ili višedisciplinarnosti.

9. Na koji način pratite tržište rada? Surađujete li s tvrtkama kako biste svoje programe prilagodili tržišnim potrebama?

Veza FER-a i gospodarstva iznimno je važna i proteže se kroz povijest od njegova osnivanja 1956. godine pa sve do danas. Ona se očituje kroz izravnu uključenost eksperata iz gospodarstva u nastavnom programu, kroz zajedničke razvojno istraživačke projekte, kroz studentske prakse kao i izradu završnih i diplomskih radova na konkretnim problemima i projektima iz gospodarstva. Od ove godine ova suradnja je dodatno osnažena kroz konstituiranje Savjeta Fakulteta u čijem sastavu je 10 uvaženih predstavnika gospodarstva. Ovo savjetodavno tijelo upravo ima za cilj jačanje utjecaja gospodarstva na daljnji razvoj FER-a. Kao jedan od prvih zadataka definirana je potreba za bliže povezivanje studenata i poslodavaca kroz programe organiziranih studentskih praksi. Specijalistički poslijediplomski studiji FER-a su također strogo profilirani potrebama tržišta, a u nastavi na predmetima ovih studija su u velikoj mjeri uključeni i gospodarstveni stručnjaci iz zemlje i inozemstva.

10. Kakvi će se profili IT stručnjaka, po vašem mišljenju, tražiti na tržištu u predstojećem razdoblju?

Dosadašnja praksa je pokazala da uska specijalizacija obrazovanja IT stručnjaka nije model koji bi bio prilagođen iznimno brzim promjenama struke u kojoj se razdoblje potpune izmjene tehnologije mjeri s manje od desetljeća. Čak se i velike firme u najjačim ekonomijama svijeta teško prilagođavaju tako dinamičnim promjena, pri čemu cijena rada u zemljama dalekog istoka kao i njihov iznimni gospodarski rast unose dodatne poremećaje u ovo tržište. Kao rezultat ovih promjena, pored apsolutne predominacije u fizičkoj proizvodnji IT sustava danas dolazi do sve izraženije migracije istraživanja i razvoja u ove najbrže rastuće ekonomije svijeta.Na FER-u smo prepoznali značaj ovih promjena u obliku jačanja suradnje s partnerima s dalekog istoka.

Pored četiri bilateralna ugovora FER-a s partnerima iz NR Kine od ljetnog semestra ove ak. god. studentima će biti ponuđena vještina učenja Kineskog jezika kroz dvosemestralni predmet. Kako bi naši magistri inženjeri bili potpuno osposobljeni za rad u takvom okruženju, oko 10% obveznog nastavnog programa čine društveni predmeti u kojima studenti stječu potrebna znanja usmjerena na vještine komuniciranja, menadžment, upravljanje kakvoćom, inženjersku ekonomiku i trgovačko pravo, što je usklađeno s preporukama uglednih međunarodnih akreditacijskih tijela za slične programe.  Važno je naglasiti da su studijski programi FER-a među rijetkima u Hrvatskoj koji su pored nacionalne akreditacije, akreditirani i od međunarodne akreditacijske agencije ASIIN, što čini naše studije prepoznatljivim u zemlji, ali i svijetu.

INFO:

 Fakultet elektrotehnike i računarstva

Unska 3, 10 000 Zagreb                                     Tel: +385 (0)1 6129 999www.fer.hr; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.