Postignut međunarodni sporazum o zaštiti međunarodnih voda

Živi morski svijet u međunarodnim vodama do sada je bio vrlo malo ili nimalo zaštićen, a to bi trebao promijeniti navi sporazum pod nazivom High Seas Treaty, koji je podržalo  193 država širom svijeta na sjednici UN-a.

Do sporazuma je došlo nakon dugih 38-satnih razgovora, koji su uslijedili nakon godina zastoja oko sporova u vezi s pravima na ribolov i financiranje, s glavnim problemom koji se odnosio na pravednu razmjenu morskih genetskih resursa (MGR).

MGR kao što su dubinske spužve, morske alge i bakterije, pokazuju se kao sve korisnija i unosnija područja razvoja u farmaceutskim proizvodima, industrijskim procesima i proizvodnji hrane. Razumljivo je da su siromašnije zemlje imale veliku zabrinutost oko pristupa tim resursima i njihovim prednostima, budući da velik dio financiranja istraživanja i komercijalnih interesa u MGR-u potječe iz najbogatijih zemalja.

U novopredloženim zaštićenim područjima, države su se složile s ograničenjima ribolova, pomorskih ruta i dubokomorskih aktivnosti kao što je rudarstvo, što bi zahtijevalo nove postupke procjene okoliša. Tek treba odrediti kako će se tim zaštićenim područjima upravljati i kako će se projekti financirati.

"Trenutačno su podaci koje rudarske tvrtke dostavljaju Međunarodnoj upravi za morsko dno o utjecaju na okoliš izazvanom njihovim rudarenjem u dubokom moru vrlo ograničeni", rekla je Elaine Baker, UNESCO-ova predsjednica za pomorske znanosti na Školi za geoznanosti na Sveučilištu Sydney, Australija. "Nadamo se da će ugovor prisiliti promjene kako bi se povećala transparentnost i pomoglo u zaštiti morske bioraznolikosti u dubokim oceanima."

Ovo je povijesni trenutak za priznanje međunarodnih voda koje se nalaze izvan državnih granica i čine oko dvije trećine oceana. Posljednji sporazum potpisan je prije više od 40 godina, UN-ovom Konvencijom o pravu mora iz 1982. godine. Tim je sporazumom definirano otvoreno more, no do sada je samo 1,2% tih voda bilo u zaštićenim područjima.

"Otvorena mora su desetljećima bila predmet nereguliranog vađenja resursa, uglavnom ribarstva, što je uzrokovalo sve veći utjecaj na migratorne vrste kao što su kitovi", rekao je Olaf Meyneck, voditelj Programa istraživanja kitova i klime na Sveučilištu Griffith u Queenslandu, Australija. "Budući da su svjetski oceani pod pritiskom globalnih promjena, uključujući onečišćenje, ribarstvo i klimatske promjene, zaštita će pomoći u smanjenju nekih od tih utjecaja i osigurati morsku biološku raznolikost za buduće generacije".

Prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode (IUCN), utvrđeno je da je gotovo 10% morskih vrsta u opasnosti od izumiranja, a daljnjih 41% ugroženih vrsta pogođeno je klimatskim promjenama.

"Ono što se događa na otvorenom moru više neće biti "izvan pogleda, izvan glave", rekla je Jessica Battle, viša stručnjakinja za globalno upravljanje oceanima i politiku, koja je vodila tim Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF na pregovorima UN-a . "Sada možemo promatrati kumulativne utjecaje na naš ocean na način koji odražava međusobno povezano plavo gospodarstvo i ekosustave koji ga podržavaju."

Nacrt Sporazuma sada će biti pregledan zbog tehničkih detalja i preveden na šest službenih jezika UN-a prije drugog sastanka na kojem će se službeno usvojiti.