Zašto djevojčice od 10 do 12 godina gube interes za STEM
- Objavljeno u Hrvatska
U zagrebačkom Ziceru su A1 Hrvatska i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu predstavili istraživanje o tome zašto djevojčice gube interes za STEM zanimanja u dobi od 10 do 12 godina (otprilike tijekom 5. i 6. razreda osnovne škole).
Rezultate je predstavio ravnatelj Instituta i suvoditelj istraživanja dr. sc. Boris Jokić, a nakon predstavljanja rezultata pokrenuta je panel rasprava na kojoj su sudjelovale dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, suvoditeljica istraživanja IDIZ, dr.sc Katja Magdić Košiček, znanstvena suradnica na Institutu Ruđer Bošković i Andrea Pirša Ilić, rukovoditeljica Centra izvrsnosti za umjetnu inteligenciju i podatke u A1 Hrvatska (panel je moderirala Dubravka Štefanac Vinovrški, direktorica Korporativnih komunikacija u A1 Hrvatska).
U svom istraživanju razgovarali su s određenim postotkom svake od tih ključnih generacija - radi se o rasponu između 7.4 i 8.8 posto određene generacije. Pritom, radi se o djevojčicama iz cijele Hrvatske - od malih sredina do velikih gradova - pa su tako spominjali manja mjesta poput Vrgorca, Hvara i Gornje Stubice, ali i većih hrvatskih gradova kao što je Split.
Pitali su ih postoje li rodni stereotipi i zašto ne bi odabrali karijere u informatici, farmaciji, elektrotehnici, brodogradnji ili nekoj sličnoj opciji. Pogotovo s obzirom da na osnovnoškolskoj razini djevojčice postižu bolje uspjehe, što se odnosi i na tzv. "mega-uspješne" učenike koji završavaju školu s prosjekom 5.0, gdje na razini države 15.3 posto djevojaka ima prosjek 5.0 na kraju osmog razreda, dok je kod dječaka taj broj 8.2 posto.
No zaključili su da je od samog uspjeha važnije pitati učenike koliko se osjećaju sposobnima za pojedini predmet, a odgovori variraju kod dječaka i djevojčica unutar STEM područja od predmeta do predmeta.
Iako su u fizici, kemiji i matematici uvjerenja u kompetentnost učenika i učenica usporediva, uvjerenje u kompetentnost u informatici i tehničkoj kulturi kod djevojčica značajno opada tijekom osnovnoškolskog obrazovanja, dok je ono kod dječaka stabilno.
To dovodi do velikih razlika u karijernim aspiracijama djevojčica i dječaka u osmom razredu osnovne škole kod pojedinih zanimanja.
Primjerice, 11,4 posto mladića na kraju osnovne škole imaju aspiracije za zanimanjima s područja elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, dok je kod djevojka ta brojka svega 0,4 posto.
Slično tome, za područja računarstva i informatike se zanima 11,9 posto osmaša, ali samo 1,2 posto osmašica.
Naravno, postoje smjerovi gdje je trend suprotan ovome. Tako se za zanimanja na području biomedicine i zdravstva zanima 21,5 posto djevojaka na kraju osnovnoškolskog obrazovanja, dok je kod mladića ta brojka znatno manjih 5,9 posto.
Kao što se može zaključiti iz podjednakih uvjerenja o kompetentnosti, postoci za područja prirodnih znanosti i matematike su praktički ista - 2,2 posto djevojaka u osmim razredima zanimaju poslovi iz tih područja, dok je kod mladića taj broj 2,0 posto.
Osim kvantitativnih istraživanja, provedeno je i kvalitativno u kojem su istražili razloge zašto djevojčice ne žele krenuti u određenim smjerovima STEM zanimanja, te koje su percepcije standardnog radnika s tog određenog područja - od kemičara i doktora do programera i strojara.
Nakon analize oba djela istraživanja, došli su do sljedećih zaključaka:
- Karijerne aspiracije na kraju osnovne škole u Republici Hrvatskoj ukazuju na izrazito pozitivan aspiracijski profil i jasnu i snažnu orijentaciju prema STEM području
- Tijekom osnovnog školovanja rastu aspiracije prema svim STEM područjima rada
- Postoje jasne rodne razlike u karijernim aspiracijama prema pojedinim STEM područjima
- Djevojke su u većoj mjeri orijentirane ka karijerama u biomedicini i zdravstvu, a mladići u području elektrotehnike i strojarstva te računarstva i informatike
- Nema razlika između učenica i učenika u osobnoj uvjerenosti u kompetentnosti za matematiku. Za oba spola ta se uvjerenost kroz školovanje smanjuje
- Dok u petom razredu nema rodnih razlika u uvjerenju u kompetentnosti za informatiku i tehničku kulturu, ona se za djevojke značajno smanjuje kroz školovanje
- Područje računarstva i informatike i dalje je snažno obilježeno rodnim stereotipima!
Stoga su A1 Hrvatska i Institut organizirali STeam program koji je namijenjen učenicama, ali i učenicima petih i šestih razreda osnovnih škola. Aktivnost nije namijenjena samo darovitim učenicama, a cilj je ponuditi relevantne odgovore na društveno relevantna pitanja koja imaju veze sa STEM zanimanjima.
Organizirana je jedna skupina po školi s maksimalno 15 učenica i učenika u skupini. U tekućoj školskoj godini program je proveden u 14 splitskih osnovnih škola, gdje su sudjelovale 52 učiteljice i stručne suradnice, šest učitelja i stručnih suradnika, te 175 učenica i 12 učenika.
Primjeri takvih društveno relevantnih pitanja osvrću se na niz područja, pa tako imamo pitanja poput "Što sve utječe na bioraznolikost u Splitu?" vezano za područje bioraznolikosti, "Što je pametna škola" u kontekstu umjetne inteligencije i "Kako povezati tehnologiju i kreativne vizualne aktivnosti za razvoj djece?" kad pričamo o vizualnoj umjetnosti.
Zatim su nam prikazali i primjer što sve učenici rade u sklopu programa kad postave jedno takvo pitanje.
Na pitanje "Kako možemo iskoristiti umjetnu inteligenciju za rješavanje problema u Splitu?", grupe su činile sljedeće:
Prvo su u školi odslušali predavanje o tome što je umjetna inteligencija i gdje se koristi. Zatim su posjetili startup tvrtku koja se bavi razvojem AI-a, kao i telekomunikacijsku tvrtku koja već koristi AI rješenja. Zatim su za kraj te "STEM osnove" razgovarali s mladim istraživačicama u području AI-a.
Sljedeći korak je bila tzv. "umjetnička perspektiva", u sklopu koje su prvo otišli u kino na film o umjetnoj inteligenciji. Nakon toga su razgovarali s umjetnicima o mogućnostima i prijetnjama AI-a.
Po povratku u školu, imali su za zadatak izraditi strip o umjetnoj inteligenciji u Splitu.
Za sam kraj imale su "Uradi sama & hands-on" segment programa, u sklopu kojeg je organizirana radionica "Slik-AI". Radi se o radionici izrade crteža generiranih AI-em. Tema radionice bilo je predviđanje utjecaja klimatskih promjena na grad Split, a za te potrebe koristile su alat PlaygroundAI.