Kako odabrati pravi programski jezik

Za sve one koji se planiraju školovati na IT učilištima ili se kasnije u životu odluče postati programeri, pokušat ćemo olakšati izbor jezika koji je najbolje usavršiti, ali konačna odluka na kraju ipak ovisi o vama samima ili o konkretnoj situaciji koja vas je motivirala.

Osim popisa najpopularnijih i najplaćenijih programskih jezika u obzir morate uzeti i najbolja hrvatska tech učilišta koja stvaraju IT kadrove, o kojima smo pisali u ovom članku.

“Sirovi podaci” i njihova interpretacija

Prvo malo sirovih podataka dostupnih na webu. Izvori (koje s najnovijim stanjem podataka uvijek možete pogledati i sami) su uglavnom strani. Za to postoje dva dobra razloga. Ako kao programer mislite raditi “remote”, onda zapravo i nije bitno da se uspoređujete s nekakvim relevantnim “hrvatskim” podacima, jer cijeli svijet predstavlja “vaše dvorište za igru”. Kod rada na daljinu po svim parametrima možete se uspoređivati s programerima i korištenjem programskih jezika širom svijeta.

Prema jednom od najrelevantnijih izvora (https://www.tiobe.com/tiobe-index) trenutno najpopularniji programski jezici među programerima su redom: C, Java, Python, C++, C#, Visual Basic, JavaScript, PHP i tako dalje.

Na prvi pogled izgleda sasvim logično da upravo prema prethodnom popisu počnete učiti najviše korištene programske jezike, jer ćete tako najlakše pronaći posao. Međutim, to što je nešto najraširenije, ne mora istovremeno značiti da je i najjednostavnije za učenje. Pogotovo početniku programeru.

Pogledajmo sad primjer redoslijeda programskih jezika prema težini učenja dostupan na adresi https://careerkarma.com/blog/easiest-programming-languages-to-learn/ Slične rezultate možete pronaći i na drugim izvorima.

Ako na ovom popisu ignoriramo prva dva mjesta, ispada da se navedena dva izvora (najrašireniji i najlakši za učenje) najbolje poklapaju u slučaju programskih jezika JavaScript i Pythona, što ih čini odličnim polaznim mjesto za učenje programiranja. Ako se nikada do sada niste susretali s navedenim programskim jezicima, evo i kratkog opisa. Tek toliko da znate u što se upuštate. 

JavaScript je relativno jednostavan programski jezik prije svega namijenjen korištenju u kombinaciji s kombinacijom HTML/CSS za što jednostavnije i djelotvornije upravljanje sadržajem koji se prikazuje u preglednicima.

Na primjer, pomoću JavaScripta se može odgovarati na različite akcije korisnika na korisničkom sučelju, kao što je klik na gumb. To ne znači da se JavaScript ne može koristiti i za znatno složenije namjene, poput izvođenja vrlo složenih proračuna i slično. Budući da je JavaScript prvenstveno namijenjen za izvođenje u preglednicima, ujedno je primarno zamišljen kao programski jezik za razvoj aplikacija na strani korisnika.

Što se tiče neophodnog razvojnog okruženja za učenje programiranja i isprobavanje rješenja, dovoljan je bilo kakav program za uređivanje teksta te neki od standardnih preglednika. Dakle, nema nekakvih posebnih preduvjeta za početak učenja, osim onog što već imate na računalu.

Uz pomoć dodatnih biblioteka (npr. Node.js) tijekom vremena postalo je moguće koristiti JavaScript i na strani servera. Zbog svega nabrojanog, ovaj jezik predstavlja skoro pa idealan prvi korak kod učenja programiranja.

Za razliku od JavaScripta, programski jezik Python je u samom startu zamišljen u stilu „jedan za sve“. Uz pomoć odgovarajućih dodatnih biblioteka praktično se može iskoristiti za bilo kakvu vrstu programiranja, od nekakvih uvodnih koraka u programiranje pa sve do rješavanja različitih problema s područja umjetne inteligencije.

Ujedno je vrlo pregledan i jednostavan za pisanje programskog koda, pa ne čudi da tijekom godina pokazuje stalni trend porasta popularnosti, što se može vidjeti i na pratećoj slici uz tekst.

Odličan programski jezik za prve korake u pisanju koda, pogotovo za programere koji nemaju pojma kojim područjem razvoja softvera će se na kraju stvarno baviti. U odnosu na JavaScript, malu komplikaciju predstavlja činjenica da Python u osnovnoj konfiguraciji operativnog sustava skoro sigurno nemate na računalu, nego treba napraviti preuzimanje razvojnog alata.

Ali ni to nije nešto previše komplicirano. Uostalom, ako ne uspijete napraviti taj korak, onda je možda bolje da na razmišljate o programiranju. Izaberite nešto jednostavnije.

A što je sa zaradom?

OK, sad znate od čega bi kao početnik trebali krenuti da čim lakše naučite prvi programski jezik i započnete s radom. Onako po pravilima struke, jer vam (nažalost) pri ruci nije rođak Mate da olakša zapošljavanje.

Ali zar ne bi bilo dobro kad bi odmah saznali i kakvu zaradu možete očekivati? Na stranim izvorima, kao što je, na primjer, https://lvivity.com/top-highly-paid-programming-languages

možete pronaći i takve podatke. I to vrlo detaljne. Evo malog iznenađenja. Na samom vrhu rang liste po zaradi nalaze se neka sasvim druga imena, kao što su Perl, Scala, Go, Rust i slično. Kako to? I naravno, odmah dodatno pitanje – zar ne bi bilo dobro naučiti baš te jezike i bolje zarađivati? Odgovor na početno pitanje (kako to?) ima dvije moguće varijante.

Prva je da je riječ o programskom jeziku koji se zapravo više i ne koristi puno u praksi (pa zato i nema programera za taj jezik), ali postoje sustavi koje treba održavati i nadograđivati (npr. Perl). 

Drugi mogući odgovor je da je riječ o novijim jezicima koji se još nisu previše raširili među programerskom populacijom, pa zato još nema puno obučenih programera. U oba slučaja, po dobro poznatim zakonima ponude i potražnje, takvi programeri su bolje plaćeni upravo zbog njihovog nedostatka.

Kako je budućnost takvih programskih jezika u obje situacije dosta neizvjesna, možda ih je bolje izbjegavati kao prvi programski jezik za učenje. Osim ako rođak Mate inzistira upravo na nekom od njih.

Završna napomena

Nadamo se da će vam sve što ste do sada imali prilike pročitati olakšati da se otisnete u izazov učenja programiranja i da tako postignete konačni cilj – zarađivanje pomoću programiranja.

Tekst ćemo završiti jednim pitanjem i odgovorom na to pitanje, jer mogu biti korisni kod prvog zapošljavanja. U intervjuima za posao, kao dosta važno pitanje za programere zna se pojaviti nešto u stilu – “što je najvažniji dio programskog koda koji ste napisali u životu?”. Naravno, većina (pogotovo iskusnijih programera) će se tu probati sjetiti nekakve “opake bravure” u programskom kodu, čijim korištenjem su riješili nevjerojatno složen problem iz stvarnog svijeta.

A najbolji odgovor je zapravo potpuno suprotan i potpuno logičan. Najvažniji dio programskog koda kojeg svako napiše u svom životu je prvi “Hello world!” primjer. Ako nikada do sada niste programirali, onda vam prethodna tvrdnja možda baš i nije sasvim jasna. Riječ je o tome da prema dugogodišnjoj tradiciji za svaki programski jezik postoji primjer za prikaz spomenutog teksta “Hello world!” u tom jeziku.

Čisto da bi se osjetilo kako funkcionira neki programski jezik (i odgovarajuća razvojna okolina). Posljedično tome onda i većina programera prvo napiše i isproba upravo takav primjer.

Zato vaš prvi “Hello world” vjerojatno predstavlja najvažniji dio programskog koda napisan u životu. Jer ste upravo s njim započeli programirati.

Preostaje vam još samo da izaberite prvi programski jezik (u čemu bi vam trebalo pomoći i čitanje ovog teksta) te započnete svoju “remote” ili “onsite” avanturu života.