Kako Končar, Rimac i Ericsson NT privlače studente

Kao što je hrvatskim tech učilištima krucijalno dobiti povratne informacije od uspješnih hrvatskih tvrtki, tako na isti način kompanije koje su nerijetko globalno uspješni igrači aktivno sudjeluju u studijskim programima hrvatskih visokoobrazovnih institucija. Nakon što smo istražili koja hrvatska učilišta nude najbolju edukaciju za najplaćenije IT poslove u hrvatskoj, odlučili smo pitati tri uspješne hrvatske tehnološke tvrtke u njihovoj suradnji s hrvatskom učilištima i kakve kadrove od njih očekuju.

KONČAR - Duga suradnja s hrvatskim fakultetima

Zagrebačka Grupa KONČAR sastoji se od niza tehnoloških podtvrtki koje se naslanjaju na hi-tech učilišta. Zanimalo nas je kako se odvija suradnja s akademskom zajednicom.

Kako KONČAR surađuje s hrvatskim fakultetima?

Osim što djelujemo u ulozi predavača, raznim nagradama potičemo izvrsnost studenata tijekom preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija.

Neke od njih su Godišnja nagrada KONČAR za doktorske disertacije s istaknutim znanstvenim dostignućima iz područja tehničkih znanosti s primjenom u industriji, a koju dodjeljuje Fakultetsko vijeće zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), kao i KONČAREVA nagrada najboljim studentima Tehničkog veleučilišta Zagreb (TVZ).

Koliko studenata prolazi kroz vaš program praksi?

To je različito od društva do društva Grupe KOČAR. Navest ćemo primjer Končar – KET-a koji je nastavljajući uspješnu suradnju s FER-om i slijedom sporazuma o suradnji u području stručnih praksi i ovog ljeta bio domaćin i mentor šestero preddiplomaca i diplomaca FER-a, kao i jednoj studentici Tehničkog veleučilišta i jednom studentu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

Kako ste zadovoljni znanjima i vještinama s kojima studenti dođu na radno mjesto?

Hrvatski studenti talentirani su i barataju s velikim znanjem. Potvrđuje to i podatak da su se mnogi od njih, koji su prolazili kroz naše studentske programe suradnje, natjecanja i slično zaposlili u Grupi KONČAR. Podržavamo veću razinu iskustva prakse tijekom studiranja. U svijetu elektrotehnike i tehnologije, praksa je ključna kako bi studenti stečeno znanje na predavanjima, pretočili u djelo prije nego se zaposle. S iskustvom u struci, kompetentniji su na tržištu rada. 

Studenti ostaju u Rimac Automobilima

Jedna od trenutno najuzbudljivijih hrvatskih ali i europskih tehnoloških kompanija, Rimac Automobili, također je vrlo aktivna na području suradnje s hrvatskim visokoškolskim institucijama.

Marta Longin iz poznatog svetonedeljskog proizvođača hiper automobila i popratnih tehnologija u razgovoru nam je približila na koje sve načine Rimac Automobili surađuju s fakultetima. 

Radite li zajedničke istraživačke projekte s fakultetima ili učilištima?

Imamo zajedničke istraživačke projekte s FSB-om, FER-om te smo u pregovorima s drugima.

Koliko studenata prolazi kroz vaš program praksi?

Prošle godine smo imali od 90 do 100 studenata u prosjeku. Ove godine imamo oko 120 studenata. Velik broj studenata nakon završenog studija ostaje kod nas i raditi.

Sudjelujete li savjetodavno u izradi novih studijskih programa?

Da. Primjerice jedan od voditelja odjela je nedavno sudjelovao u izradi novog studijskog programa zajedno s PMF-om i sklopom drugih fakulteta. Također smo sudjelovali u izradi novog programa s FER-om, gdje upravo kreće master program Computational Modeling in Engineering u sklopu kojeg nam trebaju doći i tri studenta na dvogodišnju praksu i izradu diplomskih radova, ukoliko budu zainteresirani.

Kako ste zadovoljni znanjima i vještinama s kojima studenti dođu na radno mjesto?

Mišljenja voditelja su podijeljena oko vještina i znanja studenata pri dolasku na radno mjesto. Neki su imali više pozitivnih iskustava, a neki pak negativnih. Primjećujemo kako je to dosta individualno: studenti s istog fakulteta i istog formalnog “uspjeha” imaju različita teoretska i praktična znanja (sto vjerojatno znaci da uvelike ovisi o njihovim osobnim interesima, uključenosti u program i slično).

Očit je nedostatak prezentacijskih i komunikacijskih sposobnosti, timskog rada i metodologije rješavanja problema (ukoliko im je problem nepoznat ili ga ne uspiju riješiti poznatom metodom, nemaju ideju kako dalje postupiti.)

Što biste promijenili u studijskim programima kako biste bolje pripremili studente za karijeru?

Mišljenja smo kako studijski programi trebaju imati integrirano teoretsko znanje na koje se može nadograditi praktično znanje. Na primjer, temeljno znanje iz mehanike, termodinamike i elektrodinamike treba biti povezano i studenti trebaju biti samouvjereni u tome što nauče/znaju.

Nužno je iskustvo iz nekoliko manjih projekata gdje su studenti sudjelovali na kreiranju nečeg. Također, cijenimo iskustva u nekim tehničkim vještinama kao što su uporaba modernih računalnih programa (za nas partikularno simulacijskih alata), dobre prezentacijske i komunikacijske vještine i osobnosti timskog igrača.

Svoje konkretne prijedloge naši zaposlenici, nekad studenti na tim fakultetima, već su usmeno i pismeno komentirali osoblju nekoliko različitih fakulteta. Do sada smo primijetili značajnu promjenu na samo jednom od njih. Većina naših voditelja se slaže da je potrebno više prakse i praktičnog iskustva u industriji. 

Ericsson Nikola Tesla participira u izradi nastavnih programa 

Razgovarali smo s prof. dr. sc. Darkom Huljenićem, direktorom istraživanja u Ericssonu Nikoli Tesli, koji je ujedno i profesor na zagrebačkom FER-u. 

Surađuje li Ericsson Nikola Tesla s fakultetima u vidu stručnjaka iz vaše tvrtke u ulozi predavača?

Ericsson Nikola Tesla dugi niz godina surađuje sa stručnjacima na raznim razinama predavanja – od asistenata do profesora na dodiplomskoj, diplomskoj nastavi kao i na doktorskom studiju.

Radite li zajedničke istraživačke projekte s fakultetima ili učilištima?

Ostvarujemo zajedničke istraživačke projekte financirane od strane kompanije i zajedno sudjelujemo na domaćim i međunarodnim natječajima za financiranje istraživačkih projekata.

Koliko studenata prolazi kroz vaš program ljetnih praksi?

Više od 50 godišnje, od kojih dio radi kao „student helperi“ i u drugim razdobljima godine. Do pandemije kroz naš Ljetni kamp i praksu prolazilo je i do stotinu studenata godišnje.

Kako ste zadovoljni znanjima i vještinama s kojima studenti dođu na radno mjesto?

Prilično smo zadovoljni sa znanjima studenata, a vještine su nešto što se da poboljšati, s obzirom na to da im nedostaje praksa u primjeni vještina.

Što biste promijenili u studijskim programima kako bi bolje pripremili studente za IT karijeru?

Jako ovisi o kojem stupnju obrazovanja govorimo – sveučilišnom ili stručnom. Mišljenja smo da studente treba naučiti osnovne koncepte, a ako su u tome dobri onda će moći nastaviti sami raditi na stjecanju iskustva u specifičnim tehnologijama.