Dr Michio Kaku: Hrvatska ima šansu za budućnost

Na netom održanoj konferenciji T-HT-a Znanjem rastemo, poznati fizičar i futurist Dr Michio Kaku, predstavio je svoju viziju svijeta skore budućnosti, koju temelji na brojnim istraživanjima i novim tehnologijama s kojima je osobno upoznat, bilo kao znanstvenik, bilo kao novinar popularnih BBC-evih dokumentarnih emisija i serijala. 

Ukoliko redovno pratite razvoj novih tehnologija i članke o popularnoj znanosti na Vidi.hr, za većinu stvari o kojima je Dr Kaku pričao ste vjerojatno već čuli, no njegov zanimljiv stil predavanja, oduševio je okupljenu publiku, a optimizam kojim ovaj veliki znanstvenik zrači, donosi tračak svjetlosti u današnje recesijsko sivilo.

U ovom članku ćemo vam prenijeti najzanimljivije dijelove njegovog izlaganja, kao i odgovore na neka pitanja koja smo mu sami postavili.

Do 2020. godine, riječ računalo će gotovo nestati iz engleskog i drugih jezika, kao što su nestale mnoge druge riječi, poput recimo struje. Struja, odnosno elektricitet, teče ispod naših nogu, kroz naše zidove i stropove, no više gotovo ne rabimo tu riječ, jer predstavlja nešto što je potpuno integrirano u nas same.

Prema Mooreovom zakonu, koji svi mi fizičari izuzetno cijenimo, svakih 18 mjeseci snaga računala se udvostručava, stoga će kroz 8 godina mikroprocesor koštati jedan cent. Umjesto procesora u desktop računalu, posjedovat ćemo milijune čipova u svojem posjedu, a nalazit će se u našim automobilima, namještaju, ogledalima, prozorima, zidovima, odjeći... Stoga će čipovi postati toliko uobičajeni da ćemo prestati koristiti riječ računalo.

Kako bih naveo još jedan primjer svijeta budućnosti prema kojem se krećemo, prestat ćemo koristiti i riječ tumor. U našem WC-u ćemo imati DNA čip koji će uzimati uzorke naših fekalija, analizirati ih i prepoznati nastajanje stanica raka možda 10 godina prije nego se pojave prvi simptomi zloćudne bolesti.

Sličan sustav ćemo imati ugrađen u naše ogledalo u kupaonici. Dovoljno će biti da puhnemo u ogledalo, a njegov dijagnostički sustav će prepoznavati različite bakterije i patogene iz našeg daha. I samo liječenje raka će se također drastično promijeniti. Danas imate kemoterapiju koja predstavlja svojevrsni shotgun.

 Pucanjem na tumor ubijate i sve okolno zdravo tkivo i organe. Novi način liječenja će se izvoditi pametnim nanočesticama koje će same pronalaziti stanice raka i ubijati ih jednu po jednu. Ako mislite da je to nešto pred čime smo još jako daleko, morat ću vam reći da sam za BBC razgovarao sa znanstvenicima koji to već klinički testiraju. Pazite, ne radi se o testovima na miševima ili primatima, već na ljudskim pacijentima.

Dr Kaku je također predstavio i mnoge tehnologije vezane uz budućnost autonomnih automobila, pametnih naočala, računalnih sustava u oblaku i Interneta općenito.

U vrlo bliskom sustavu proširene stvarnosti (AR-a), Internet se neće nalaziti samo u pametnim naočalama, kakve će uskoro izdati Google. Kao što su ljudi natjerali znanstvenike da proizvedu 3D televizore koji se mogu gledati bez naočala, tako će se Internet s pametnih naočala vrlo brzo preseliti direktno na naše oči, odnosno na kontaktne leće. Kada trepnete odlazite online i to će u cijelosti promijeniti svijet računala i weba.

Računala će biti integrirana u sve što nas okružuje, te će nestati potreba za njima u onom obliku kakva su danas. Svi sadržaji, aplikacije i podaci će se nalaziti oblaku, a moći ćete im pristupiti preko leća koje će bežično biti spojene s udaljenim serverima. Svi će od toga imati benefite. Političari i TV novinari više neće trebati blesimetre s kojih će čitati tekst koji trebaju izgovoriti, studenti će odmah vidjeti odgovore na pitanja postavljena na testu, ljudi će imati trenutni prijevod riječi sugovornika koji im se obraća na stranom jeziku.

Vojska već posjeduje prototipe ali i radne modele takvih sustava. 2010. godine sam imao priliku isprobati šljem Land Warrior koji posjeduje mali ekrančić koji vam dođe ispred oka. Na njemu možete vidjeti sve važne podatke vezane uz bojno polje, prijateljske i neprijateljske jedinice, topništvo, zrakoplovstvo, sve se nalazi unutar vašeg pogleda. Do 2100. godine postat ćemo potpuno globalizirana civilizacija, zahvaljujući nanotehnologiji, umjetnoj tehnologiji i biotehnologiji.

Tijekom svojeg izlaganja, pomalo isprovociran našim pitanjima, Dr Kaku je također pričao i o drugim aspektima njegove vizije skore budućnosti, pa tako i o stvarima vezanim uz zbivanja u Hrvatskoj.

Podzemna željeznica u New Yorku je stara stotinjak godina i svaki dan se pomalo urušava. Zastarjela je, dotrajala i potrebno ju je u cijelosti zamijeniti, što je naravno skupo i u tehnološkom i građevinskom smislu vrlo zahtjevno. No s druge strane imate Peking.

Tamo je sve ultra moderno, puno najboljih tehnoloških rješenja, sigurno, ekonomično... Puno je lakše stvarati i graditi suvremene tehnološke projekte tamo gdje se kreće od nule. U tome je velika šansa za sve zemlje u razvoju, pa tako i za Hrvatsku. Ovih dana putujem u Singapur. Taj grad je nekoć bio pojam vezan uz gusare, drogu i prostituciju.

No kada se okupilo nekoliko pametnih glava, grad je počeo u cijelosti mijenjati svoju sliku i danas je jedan od predvodnika tehnologije i biznisa, a tamošnje stanovništvo ne posjeduje apsolutno nikakve resurse, niti naftu, niti dragocjene rude, sve što imaju i čime se mogu ponositi je znanje.

Razvoj kapitalizma znanja je ono u čemu Hrvatska i sve druge zemlje koje se nalaze u sličnoj situaciji imaju veliku šansu. Korištenje tehnologije i investiranje u obrazovanje omogućuju današnjim društvima da se rapidno razviju. Indija i Kina više su napravile u zadnjih 30, nego u zadnjih 300 godina i to ponajviše zahvaljujući korištenju Interneta. Singapur je bio na dnu, a sad dramatično napreduje zahvaljujući ulaganju u obrazovanje. Društvima koja ulažu u tehnologiju i u obrazovanje lako je predvidjeti napredak u budućnosti.

Nismo izdržali ne upitati Dr Kakua što misli o rizicima pametnih sustava koji će nam potpuno promijeniti živote, spomenuvši kako postoji mogućnost da instantna dostupnost svih informacija utječe na to da djeca u budućnosti nemaju potrebu za učenjem, jer će se sve nalaziti u njihovim gadgetima.

Kao fizičar i znanstvenik, s time se ne mogu složiti. Mi smo tu da donosimo tehnologiju koja će ljudima pomoći, a ne ih zamijeniti ili im naškoditi na bilo koji način. Naravno, kao što je to povijest puno puta pokazala, sva tehnologija se može koristiti u nimalo romantične svrhe.

U skoroj budućnosti razvijat će se i sustavi naoružanja između ostaloga. Dobit ćemo lasere koji će biti nepojmljivo snažni u usporedbi sa svim današnjim oružjem. No hoćemo li imati potrebu ratovati u demokratskom društvu znanja? Isto to se odnosi i na informacije kojima će svatko moći pristupiti u svako vrijeme. Ako nećemo znati kakve informacije trebamo, nećemo imati ništa od sustava koji će nam ih isporučivati. Kako bismo mogli iskoristiti tražene informacije, morat ćemo posjedovati znanje o tome što trebamo, te odlučiti na koji ćemo ih način koristiti.

Stoga se ne treba bojati tehnologije i dostupnosti informacija uvijek i na svakom mjestu.