WHO istražuje od kuda je i kako stigao COVID

Svjetska zdravstvena organizacija WHO već duže vrijeme provodi istraživanje u Kini koje bi nam trebalo otkriti od kuda je stigao COVID-19 koronavirus koji je u posljednjih godinu dana u potpunosti promijenio svijeta kakav poznajemo.

Kao što vam je već možda poznato, ako ne spadate u teoretičare zavjere koji misle da je virus razvijen u laboratoriju, preliminarna istraživanja su već ustanovila da je COVID-19 stigao od šišmiša, a na ljude ga je prenio neki, zasad još neidentificirani životinjski posrednik, no još nam nedostaju odgovori na neka osnovna pitanja, poput onog kada, gdje i kako je SARS-CoV-2 prvi puta zarazio ljude.

Znanstveni časopis Nature je stoga odlučio porazgovarati sa znanstvenicima uključenim u istragu WHO-a, kako bi doznao neke detalje prije objave službenog izvještaja.

1. Je li virus cirkulirao u Wuhanu prije prvih poznatih slučajeva?

Peter Ben Embarek, znanstvenik za sigurnost hrane WHO-a i voditelj istrage, izjavio je da je virus cirkulirao gradom prije nego što se njime zarazio prvi radnik u Wuhanu koji je imao simptome 8. prosinca 2019., jer se krajem tog mjeseca već prilično proširio. Istraživači su u Kini proveli opsežno istraživanje izvještaja o pacijentima iz bolnica u Wuhanu, napravljenih između listopada i prosinca 2019. i identificirali manje od 100 ljudi koji su imali simptome COVID-19. Zatim su testirali krv 67 tih ljudi na antitijela generirana prošlom infekcijom SARS-CoV-2, ali nisu pronašli nijedno. To sugerira da prije prosinca nije bilo velike skupine zaraza ili neobičnog skoka smrtnosti u okolnoj provinciji Hubei.

2. Je li se virus širio među ljudima izvan Kine prije prosinca 2019?

Znanstvenici iz Europe već su prije izvijestili o otkrivanju antitijela protiv SARS-COV-2 u uzorcima uzetih iz banki krvi u studenom 2019.

Embarek kaže da to ne znači da je podrijetlo virusa iz Europe, no podržava ideju da se širio Wuhanom prije prvih zabilježenih slučajeva bolesti. "Wuhan je u to doba bio jako dobro povezan grad sa svakodnevnim direktnim letovima prema brojnim destinacijama u svijetu. To znači da ukoliko je virus već cirkulirao u Wuhanu neotkriven, mogao se vrlo lako prenijeti od strane međunarodnih putnika na brojne regije", ističe Embarek.

3. Koja je uloga Huanan tržnice?

Životinja posrednik koja je prenijela virus sa šišmiša na ljude još uvijek nije identificirana, no znanstvenici vjeruju da se radi o divljoj životinji koja se prodavala za hranu na dijelu tržnice gdje se prodaju žive životinje. Znanstvenik WHO-a Hung Nguyen-Viet, kaže da je tržnica jedino mjesto na kojem se zarazilo mnogo ljudi u početku pandemije.

"Tim je identificirao deset štandova na kojima se prodaju divlje životinje, bilo divlje ili uzgajane, koje su virus mogle donijeti na tržište s farmi u južnoj Kini. Neke divlje životinje koje se prodaju za meso, poput zečeva i jazavaca, osjetljive su na SARS-CoV-2 ili srodni virus koji uzrokuje teški akutni respiratorni sindrom (SARS). 

Peter Daszak, član WHO-ovog istražnog tima i predsjednik neprofitne istraživačke organizacije Ecohealth Alliance u New Yorku, kaže da bi farme trebale biti istražene kako bi se utvrdilo postoje li zaraze kod životinja ili među radnicima. Također želi znati koje su životinje prodavane na drugim tržnicama. Kada je o tome razgovarao s prvom osobom za koju se zna da je imala COVID-19, saznao je da su njezini roditelji posjetili tržnicu sa živim životinjama u lokalnoj zajednici.

4. Je li smrznuto meso divljih životinja imalo kakvu ulogu u ranom širenju virusa?

Tim WHO-a zaključio je da je virus najvjerojatnije stigao na ljude sa živih životinja, ali Ben Embarek kaže ne treba odbaciti mogućnost je ušao putem zaraženih smrznutih divljih životinja s farmi u južnoj Kini, a zatim izazvao izbijanje bolesti. Daszak se pita jesu li smrznuti jazavci, koji se prodaju na tržnici, mogli nositi virus. "Radilo se o truplima oderanim na tržnici, a ne samo o kockama mesa u plastičnom pakiranju", kaže on.

5. Je li virus cirkulirao među životinjama u Kini prije pandemije?

Da bi utvrdili koja je životinja prenijela virus ljudima, istraživači moraju pronaći dokaze o virusu te vrste. Istraživači u Kini testirali su oko 30.000 divljih, uzgajanih i domaćih životinja u 2019. i 2020. godini, ali nisu pronašli dokaze o aktivnoj ili prošloj infekciji SARS-CoV-2, osim kod nekih mačaka u Wuhanu u ožujku 2020.

Međutim, Ben Embarek kaže da ova istraživanja nisu bila reprezentativna za cjelokupnu kinesku populaciju životinja, te je potrebno još puno životinja testirati na tragove zaraze, posebno na farmama divljih životinja. "Količina obavljenih ispitivanja nije dovoljna da se na bilo koji način može reći da farme divljih životinja nisu prenijele virus", kaže Daszak koji ističe da bi se buduća ispitivanja trebala usredotočiti na uzgojene divlje životinje.

Kako se čini, WHO nam neće pružiti odgovore na mnoga pitanja o podrijetlu COVID-19, jer se svi znanstvenici slažu da je potrebno obaviti još mnoga istraživanja.