Prošli tjedan ste pojeli jednu kemijsku olovku

image

Ako ste mislili da je plastika problem koji se tiče isključivo morske flore i faune, prevarili ste se, jer je najnovije istraživanje, provedeno na australskom Sveučilištu u Newcastleu ukazalo da svaka osoba tjedno unese oko 2000 komadića plastike u svoje tijelo, što na mjesečnoj razini doseže 21 gram, a godišnje 250 grama. Još gore zvuči podatak da na tjednoj razini to odgovara težini jedne plastične kemijske olovke ili kreditne kartice.

Istraživanje pod nazivom "Bez plastike u prirodi: procjena ljudske konzumacije plastike iz prirode", prva je globalna analiza koja koristi podatke iz više od 50 različitih istraživanja s temom ljudske konzumacije mikroplastike. Rezultati tog istraživanja su izuzetno važni za shvaćanje utjecaja plastičnog zagađenja na ljude, te potvrđuju hitnost konkretnog djelovanja u svrhu smanjenja negativnih utjecaja na ekosustave.

Generalni direktor Svjetskog fonda za prirodu (WWF-a) Marco Lambertini poručuje: "Ovo otkriće trebalo bi probuditi vlade i potaknuti ih na djelovanje. Nema plastika negativan utjecaj samo na oceane, vodene tokove i morski život, već je i u svima nama. Nužno je početi djelovati na globalnoj razini i krenuti odmah rješavati ovu krizu. Ako ne želimo svakodnevno konzumirati plastiku, moramo prestati proizvoditi milijune tona plastičnih proizvoda, koji naposljetku završavaju u našem okolišu. Kako bi zaustavili plastičnu krizu, moramo potaknuti vlade, korporacije i općenito potrošače na hitno i konkretno djelovanje, te postići globalni sporazum s globalnim ciljevima koji se bore protiv plastičnog zagađenja. "

Najveći izvor plastike koju unosimo u tijelo u cijelom svijetu je voda – kako flaširana tako i ona iz slavine - pri čemu su vidljive ogromne regionalne razlike, s dvostruko više plastičnih čestica u vodi SAD-a i Indije, u odnosu na Europu i Indoneziju. Neki od prehrambenih proizvoda s najvišom stopom plastičnih čestica su školjke, sol i pivo. Rezultati pokazuju kako je problem plastičnog zagađenja univerzalan i direktno pogađa ljude, zbog čega je još gore što vlade ne pružaju odgovarajuća rješenja za sprječavanje dospijevanja plastike u okoliš i naš lanac ishrane.

WWF provodi globalnu peticiju kojom se poziva na pravno obvezujući sporazum o zagađenju mora plastikom, a za koju je već prikupio preko pola milijuna potpisa. Sporazumom bi se uspostavili nacionalni ciljevi i tražilo transparentno izvještavanje tvrtki. Osim toga, sporazum bi trebao osigurati financijsku i tehničku potporu zemljama s niskim prihodima kako bi se povećao njihov kapacitet za upravljanje otpadom.

"Danas, u vrijeme podizanja globalne svijesti o štetnosti mikroplastike na okoliš, ovo istraživanje po prvi put pokazuje precizan izračun stope ljudske konzumacije plastike. Razvijanje metode pretvaranja broja čestica mikroplastike u mase pomoći će u određivanju potencijalnih toksikoloških rizika za ljude", kaže dr. Thava Palanisami, suvoditeljica projekta i istraživačica plastike na Sveučilištu u Newcastleu.

Više o kampanji „Plastična dijeta“ pronađite na ovoj poveznici:http://www.wwfadria.org/ne_plastici/.