Mjesec dobiva vlastitu vremensku zonu

image

Kako se sve više približavamo povratku čovjeka na Mjesec i ostvarivanju ambicioznog plana o uspostavljanju trajnih ljudskih naseobina na njemu, postoje brojne stvari koje trebamo čim prije riješiti.

Nacionalne svemirske agencije i privatne svemirske kompanije koje namjeravaju sudjelovati u Misijama na Mjesecu, smatraju da je previše komplicirano da se međusobno koordiniraju ukoliko koriste različite vremenske zone .

Tijekom sastanka u ESA ESTEC centru u Nizozemskoj, svemirske organizacije iznijele su važnost definiranja standardnog lunarnog referentnog vremena, a sada je u novoj...

(1 Glasaj)

Električno nabijeni hidrogel za liječenje ozljeda mozga

image

Za razliku od tkiva u drugim dijelovima tijela, poput kože, neuronsko tkivo u mozgu ne regenerira se nakon oštećenja, no jednog dana bi se moglo uz pomoć nove vrste hidrogela.

Razvijen od strane znanstvenika s japanskog Sveučilišta Hokkaido , biokompatibilni polimerni gel sastoji se od jednakih dijelova pozitivno i negativno nabijenih monomera , a za tu je kombinaciju utvrđeno da nudi najbolju adheziju za stanice.

Znanstvenici su prilagodili omjer molekula za umrežavanje u hidrogelu kako bi mu dali krutost poput...

  • Objavljeno u Znanost
(1 Glasaj)

Gel stvara elektrode u živim organizmima

image

Bioelektronika je novo obećavajuće znanstveno polje, a sada je možda napravila veliki iskorak, zahvaljujući švedskim znanstvenicima sa Sveučilišta Linköping koji uspješno uzgajaju elektrode u živom tkivu, utirući put potpuno integriranim elektroničkim sklopovima za liječenje neuroloških poremećaja.

Znanstvenici sa sveučilišta Linköping, Lund i Gothenburg u Švedskoj kreirali su elektrode u živom tkivu koristeći tjelesne molekule da ih pokrenu. Istraživači su prvi koji su to uspješno učinili bez potrebe za vanjskim signalima ili modificiranja gena.

U eksperimentima provedenim na Sveučilištu Lund, gel...

  • Objavljeno u Znanost
(1 Glasaj)

Poljoprivreda na Mjesecu

image

Prije ili kasnije, doseljenici na Mjesec morat će postati poljoprivrednici . Novi projekt ESA Discovery koji vodi norveški Solsys Mining bavi se obradom lunarnog tla kako bi se stvorilo gnojivo za uzgoj biljaka.

Dobra je vijest da analiza lunarnih uzoraka koje su u prošlosti dovezli na Zemlju astronauti, pokazuje da je za rast biljaka dostupno dovoljno esencijalnih minerala , osim dušikovih spojeva. Loša vijest je da se mjesečevo tlo (ili regolit) zbija u prisutnosti vode, stvarajući probleme klijanju biljaka i...

  • Objavljeno u Znanost
(1 Glasaj)

AMD EPYC u srcu Max Planckovog superračunala

image

Jedna od najpoznatijih znanstvenih institucija na svijetu, Društvo Max Planck , u procesu je gradnje novog superračunala koje će donijeti trostruko veću vršnu snagu u odnosu na postojeće superračunalo Društva.

Gradnja novog superračunala povjerena je tvrtki Atos, koja će ga u poslu vrijednom 20 milijuna dolara, izgraditi na Atosovoj platformi BullSequana HX3000 .

Ono što ovo novo superračunalo izdvaja od bilo kojeg drugog postojećeg superračunala je to što će ga po prvi put pokretati najnovija, četvrta generacija AMD EPYC procesora...

  • Objavljeno u Znanost
(1 Glasaj)

VIDEO: Juice korak bliže lansiranju

image

ESA-ina misija Jupiter Icy Moons Explorer ili skraćeno Juice , izvršit će detaljna promatranja divovskog plinovitog planeta Jupitera i njegova tri velika oceanska mjeseca Ganimeda, Kalista i Europe. Letjelica će u svemir biti lansirana s nizom instrumenata za daljinsko očitavanje, geofizičkih i in situ instrumenata. Misija će karakterizirati ove mjesece kao planetarne objekte i kao moguća staništa života , dubinski istražiti Jupiterovo složeno okruženje i proučavati širi Jupiterov sustav kao arhetip plinovitih divova diljem Svemira.

Međuplanetarnu letjelicu razvija Europska svemirska...

  • Objavljeno u Znanost
(1 Glasaj)

Znanstvenici žele izvlačiti CO2 iz morske vode

image

Dok se ugljični dioksid nastavlja nakupljati u Zemljinoj atmosferi, istraživački timovi diljem svijeta proveli su godine tražeći načine za učinkovito uklanjanje tog stakleničkog plina iz zraka. No, najveći svjetski "ponor" ugljičnog dioksida iz atmosfere je ocean , koji upija oko 30 do 40 posto svih plinova proizvedenih ljudskim aktivnostima.

Nedavno se mogućnost uklanjanja ugljičnog dioksida izravno iz oceanske vode pojavila kao još jedna obećavajuća tehnologija za smanjenje emisija CO2 , koja bi potencijalno jednog dana čak mogla dovesti do ukupnih...

  • Objavljeno u Znanost
(1 Glasaj)

Modificirano drvo je jače od pravog i hvata CO2

image

Ugljični dioksid prepoznat je kao temeljni čimbenik koji pridonosi klimatskim promjenama. Ograničavanje emisija ugljičnog dioksida povezanih s proizvodnjom konstrukcijskih materijala poput čelika, metala i cementa način je neizravnog rješavanja klimatskih promjena. Izravan pristup je smanjenje atmosferskog ugljičnog dioksida njegovim hvatanjem u strukturnim materijalima.

Znanstvenici sa Sveučilišta Rice u Teksasu iskoristili su prirodna svojstva drva kako bi poboljšali njegovu sposobnost hvatanja ugljičnog dioksida. Proces uključuje uvođenje visokoporoznih mikročestičnih metalno-organskih okvira ( MOF ) u drvo nakon što se unutarnji okvir očisti....

  • Objavljeno u Znanost
(1 Glasaj)

Hrvatski nanomaterijal za senzore nove generacije

image

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB), u suradnji s kolegama s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (PMF) i Katalonskog Instituta za nanoznanosti i nanotehnologije iz Barcelone, razvili su nanostrukture koje bi se mogle primijeniti u dijagnostičkim uređajima nove generacije. Dobivene nanostrukture objedinjuju iznimnu stabilnost s mogućnošću detekcije molekula pri vrlo niskim koncentracijama. 

Velika tehnološka i industrijska potražnja za kvalitetnijim materijalima i njihovim izvedenicama dovela je do razvoja materijala na nanorazini. Takvi materijali poboljšanih svojstva primjenjuju se u medicini, ekologiji, industriji...

  • Objavljeno u Znanost
(1 Glasaj)

Prva studija rada mozga u letu na pilotima lovaca

image

Letovi u svemir stvaraju veliki stres na tijelo i mozak. Nova studija znanstvenika Sveučilišta u Antwerpenu pokušava otkriti kako letovi koji uključuju izlaganje značajnim promjenama g-sila utječu na funkcioniranje mozgova pilota i astronauta.

Točnije rečeno, istraživači žele razumjeti učinak promjene gravitacijskih uvjeta na sposobnost mozga da se prilagodi. Mada je istraživanje prvenstveno namijenjeno utjecaju leta na astronaute, istraživači su se poslužili pilotima borbenih lovaca F16 za koje se zna da moraju izdržati promjenjive razine gravitacije i biti sposobni brzo obraditi...

  • Objavljeno u Znanost
(0 glasova)
Pretplati se na ovaj RSS feed