Mravi mogu predvidjeti potres?

image

Schreiber je zaključio da mravi mijenjaju ponašanje neposredno prije nekog većeg potresa u blizini. Tada se češće pojavljuju na površini, a posebno se neobično ponašaju po noći.

Na rasjedima dolazi do trenja između tektonskih ploča i mravi se nastanjuju na takvim mjestima zbog plinova koji ih griju.

Ipak, stručnjak za mrave Alfred Buschinger i specijalist za potrese Heiko Woith opovrgnuli su tu teoriju, jer ističu kako mravi zimi ostaju u mravinjaku, pa njihovo ponašanje teško može poslužiti za predviđanje potresa....

(0 glasova)

Znanstvenici MIT-a stvorili umjetni list

image

Na simpoziju American Chemical Society u Anaheimu, u Kaliforniji, profesor MIT-a Dr. Daniel Nocera objavio je kako je njegovom timu nakon višegodišnjih istraživanja pošlo za rukom stvoriti umjetnu fotosintezu, proces koji biljkama omogućava pretvaranje sunčeve svjetlosti u energiju, koji bi mogao biti primjenjiv u stvaranju električne struje na jeftin i jednostavan način, javlja Free Energy Times . "Umjetni list", kako su ga kolokvijalno nazvali znanstvenici, ne nalikuje pravom listu kakav se nalazi u prirodi, već se radi o kombinaciji tankog...

(0 glasova)

Japanski modificirani miš cvrkuće kao ptica

image

Laboratorij Univerziteta u Osaki objavio je studiju u kojoj se kaže kako su stvorili genetski modificiranog miša koji cvrkuće i pjeva kao ptica. Zapravo su proizveli preko 100 miševa s raznim mutacijama, uključujući miša s kratkim nogama i repom poput jazavčara. Izjavljuju kako je to dio velike studije u kojoj proučavaju kako je utjecaj mutacija mogao djelovati na evoluciju i stvoriti različitost kao posljedicu "grešaka" u DNA.

“  moderni čovjek je posljedica greške u DNA  ”

Takeshi Yagi

Japanski znanstvenici...

(0 glasova)

IceCube spreman za lov na neutrine

image

Nakon desetljeća planiranja, testiranja i bušenja ogromnih rupčaga u ledu Antarktika pomoću ogromne bušilice na vruću vodu, znanstvenici National Science Foundationa i njihovi partneri ovih su dana završili rad na IceCube opservatoriju - neutrino detektoru na Južnom polu, ucrtavši početak nove ere u neutrino astrofizici. Ovaj projekt za koji je potrošeno  279 milijuna dolara omogućit će istraživačima potragu za subatomskim pračesticama u najvećem svjetskom neutrino detektoru. Obzirom da neutrini vrlo rijetko imaju interakciju s normalnom materijom, IceCube je dizajniran tako...

(0 glasova)

Nanosenzor otkriva eksplozive i stanice raka

image

Detekcija opasnih substanci, bolesti i biokemijskih spojeva na udaljenim planetima, predstavlja veliki izazov u istraživanjima vezanim uz medicinu, forenziku, astrobiologiju i mnoge druge znanosti. Najnoviji senzor koji je razvio tim Stephena Y. Choua sa sveučilišta Princeton , za potrebe američke vojna istraživačke agencije DARPA , u stanju je prepoznati različite supstance temeljem uzorka veličine jedne molekule. Senzor koristi chip sastavljen od sitnih metalnih kolona koje pojačavaju svjetlosne signale koji se odbijaju od objekta, a isti je prema tvrdnji znanstvenika Sveučilišta...

(0 glasova)

Einsteinov arhiv uskoro na webu

image

Riječ je o 80 tisuća dokumenata koji posebno dobivaju na važnosti s obzirom da se Einsteina smatra osnivačem moderne fizike....

(0 glasova)

Fikus koji u blizini eksploziva pobijeli

image

Već smo pisali o izraelskim znanstvenicima koji za potrebe vojske i policije u svrhu otkrivanja eksploziva umjesto pasa žele koristiti trenirane miševe . Ako vam je ta vijest djelovala pomalo bizarno i ne biste se osjećali ugodno da vas na ulasku u zrakoplov njuše glodavci, možda će vam se dopasti jedan drugi projekt u kojem glavnu ulogu za potrebe detekcije opasnih eksplozivnih tvari imaju biljke. Naime, znanstvenici sa sveučilišta Colorado State University rade na proteinima koji će se moći implantirati...

(0 glasova)

Japan pokrenuo i led na Antarktici

image

Whillans ice stream je jedna od šest velikih ledenih rijeka koje stvara ledena ploča na zapadnom Antarktici.

Prema podacima GPS-a i seizmoloških postaja, ona svaki dan stvara dva jaka seizmička vala kakve obično pokreću potresi magnitude 7 stupnjeva.

Led u rijeci klizne za oko pola metra u pola sata, nakon toga miruje 12 sati, a zatim se ponovno pomakne za pola metra. Na taj način svakodnevno prevali put od oko jednog metra, a klizanja se dovode u vezu s plimama....

(0 glasova)

Dudovi svilci prozvode svilu u željenim bojama

image

Da modifikacijama živih organizama nema granica, svjedoči i najnoviji primjer koji nam dolazi sa sveučilišta IMRE (Institute of Materials Research and Engineering) iz Singapura. Tamošnji znanstvenici proizveli su dudove svilce koji mogu proizvoditi svilu ružičaste boje. Prema njihovim rječima ne radi se o nikakvim genetskim manipulacijama, već su do toga došli isključivo posebnim režimom prehrane dudovih svilaca mješavinom raznih bobica, nakon čega se izležu crvi čije su svilene čahure (iz kojih se izvlače svilene niti), lijepe fluoroscentne ružičaste boje. Također...

(0 glasova)

Znanstvenici kreirali bateriju koja će 100 godina napajati senzore radioaktivnosti.

image

Trajno zbrinjavanje nuklearnog otpada jedan je od najvećih problema s kojima se suočavaju zemlje koje posjeduju nuklearne centrale, ali i sve one druge koje radioaktivne tvari  koriste u rendgenskim i sličnim uređajima. Najsigurniji postojeći sustavi zbrinjavanja nuklearnog otpada rade po proncipu da se otpad sprema u posebne trajno zapečačene i zavarene spremnike koji se potom zaljevaju betonom i zakopavaju u zemlju. Ono što svakoga u tom procesu najviše zanima je spoznaja o stanju i stupnju radioaktivnosti tog otpada nakon dužeg...

(0 glasova)

Je li moderan čovjek stigao iz Izraela?

image

Znanost nam već dulje godina govori o Africi kao prapostrojbini modernog čovjeka koji se tamo pojavio prije 200.000 godina. Arheolozi Univeziteta u Tel Avivu ovih su dana objavili dokaze kako je moderni čovjek hodao Zemljom prije 400.000 godina i to na prostoru gdje se danas nalazi Izrael. Dokazi su pronađeni u Qesem Cave, prethistorijskom nalazištu-pećini pokraj Rosh Ha'ayina koje se počelo istraživati 2000. godine. Profesori Avi Gopher i Dr. Ran Barkai iz Tel Aviv University's Department of Archaeology, koji su...

  • Objavljeno u Znanost
(0 glasova)

24-godišnje praćenje temperatura svjetskih jezera dokazalo je učinak globalnog zatopljenja

image

Više nema nikakve sumnje. Globalno zatopljenje je stvarnost a ne stav. Od 1985. do 2009. godine znanstvenici u NASA-inom "Jet Propulsion Laboratory at the California Institute of Technology" u Pasadeni, pomoću satelita su pratili temperature 167 svjetskih jezera, a nedavno su objavili rezultate tih dugogodišnjih ispitivanja. Tijekom te 24 godine jezera se u prosjeku zagrijavaju 0,045 stupnja celzijusa godišnje, a u nekim jezerima čak 0,10 stupnjeva godišnje, odnosno oko 1 stupanj u 10 godina. Najviše se zagrijavaju jezera u sjevernim...

  • Objavljeno u Znanost
(0 glasova)