Za proizvodnju goriva na Marsu koristiti će se mikrobi

Znanstvenici sa sveučilišta Georgia Institute of Technology (Georgia Tech) razvili su koncept tehnologije za proizvodnju raketnog goriva i tekućeg kisika na Marsu uz pomoć bakterija koje će se dopremiti na crveni planet i atmosferskog CO2, što će budućim astronautima omogućiti povratak na Zemlju.

Prema Georgia Techu, budućoj ljudskoj posadi na Marsu za MAV letjelicu (Mars Ascent Vehicle) trebat će 30 tona metana i tekućeg kisika kako bi dovezla 500 kg tereta u orbitu Marsa, gdje će čekati letjelica koja će ih odvesti na Zemlju.

Prema izračunima znanstvenika, da bi se posada vratila s Marsa, bilo bi potrebno dopremiti 500 tona raketnog goriva sa Zemlje, što bi stvorilo dodatni trošak u visini oko 8 milijardi dolara. Stoga je proizvodnja goriva na Marsu jedan od prioriteta za buduće misije s posadom koje uključuju povratnu kartu za crveni planet.

Znanstvenici Georgia Techa pod vodstvom Nicka Kruyera predlažu korištenje cijanobakterija i genetički modificirane E. coli kako bi se proizvelo alternativno gorivo pod nazivom 2,3-butanediol (CH3CHOH)2, koje se na Zemlji koristi u proizvodnji sintetičke gume i drugih polimera. Osim što će ovaj proces proizvoditi gorivo, stvorit će i dodatne 44 tone kisika koji će se moći koristiti za druge svrhe.

Prije slanja ljudi na Mars, poslat će se uzorci mikroorganizama i plastični materijali kako bi se mogli izraditi bioreaktori na području veličine nogometnog igrališta (slika gore).

U tim reaktorima, sunčevo svjetlo i ugljični dioksid iz atmosfere dostavit će se cijanobakterijama koje će se tretirati s enzimima za proizvodnju šećera. Ti šećeri će se izvlačiti i dodavati u E. coli za proizvodnju 2,3-butanediola i kisika koji će se razdvojiti naknadnim procesom.

Prema izračunima Georgia Techa, taj proces će biti za 32 posto učinkovitiji od predložene kemijske tvornice koja bi proizvodila kisik na Marsu kemijskom katalizom korištenjem metana dopremljenog sa Zemlje.

"Također moramo izvesti eksperimente kako bismo pokazali da se cijanobakterije mogu uzgajati u marsovskim uvjetima", kaže član znanstvenog tima Matthew Realff. "Moramo uzeti u obzir razliku u sunčevom spektru na Marsu zbog udaljenosti od Sunca i nedostatka atmosferskog filtriranja sunčeve svjetlosti. Visoke razine ultraljubičastog zračenja mogle bi oštetiti cijanobakterije."

Znanstveni rad objavljen u časopisu Nature Communications možete pronaći na ovoj poveznici.