VIDEO: Zemlju pogodio najsjajniji bljesak gama zraka

NASA je potvrdila da je 9. listopada 2022. naš sunčev sustav pogodio bljesak gama zraka udaljen 1900 svjetlosnih godina koji je bio svjetliji od bilo kojeg u povijesti ljudske civilizacije, što svemirska agencija naziva "događaj 1 u 10.000 godina".

Bljeskovi gama zraka jedno su od čudnih iznenađenja s kojima se znanost ponekad susreće. Kako bi pomogle u provedbi Ugovora o djelomičnoj zabrani pokusa nuklearnog naoružanja iz 1963., Sjedinjene Države lansirale su niz Vela satelita koji su dizajnirani za otkrivanje nuklearnih eksplozija na površini Zemlje ili u atmosferi. Iznenađenje je uslijedilo 1967. godine kada su Vela 3 i 4 detektirali eksploziju gama zraka koje nisu došle sa Zemlje, već iz svemira.

Od tada su izboji gama zraka privukli veliku znanstvenu pozornost zbog visokoenergetskih događaja koji ih stvaraju, jer pružaju tragove o samoj prirodi svemira.

Prema NASA-i, 8. listopada 2022. prvi znak da se "događaj 1 u 10.000 godina" približava našem solarnom sustavu, dogodio se kada su instrumenti sonde Voyager 1 detektirali nagli skok u visokoj energiji čestica, dok je najsvjetlija eksplozija gama zraka ikada, proletjela pokraj njega da bi prošla kroz unutarnji sustav 30 sati kasnije, zaslijepivši mnoge svemirske senzore jer su njihova operativna ograničenja bila premašena.

NASA je izradila animaciju ovog bljeska koju možete pogledati u ovom videu.

Nalazi NASA-inog Fermi Gamma-ray svemirskog teleskopa, Neil Gehrels Swift Observatorija i drugih, identificirali su izvor bljeska označenog kao GRB 221009A koji dolazi s mjesta u zviježđu Sagitta prije 1,9 milijardi godina na udaljenosti od 2,5 milijardi svjetlosnih godina.

Ne samo da je eksplozija bila 70 puta svjetlija od bilo čega prije, nego je obuhvatila i 15 magnituda elektromagnetskog spektra od radijskih do gama zraka.

Nažalost, iako je izvor GRB 221009A točno utvrđen, pokazalo se da se nalazi na liniji koja prolazi ravno kroz središnju crtu naše galaksije, što znači da je zaštićena desecima tisuća svjetlosnih godina plina i prašine. To je spriječilo izravno promatranje izvora, ali radiovalovi povezani s bljeskom koji su prodrli mogli bi ostati vidljivi kao naknadni sjaj još desetljećima.

Najvjerojatniji mehanizam koji je proizveo bljesak bilo bi rođenje crne rupe jer se jezgra supermasivne zvijezde na kraju svog života urušila sama u sebe, što je rezultiralo supernovom i ostavilo iza sebe singularitet koji generira par uskih mlazova čestica u suprotnim smjerovima brzinom blizu svjetlosti dok upijaju materiju u svojoj blizini, a udarni valovi iz tih mlaznica stvaraju gama zrake.

Studiju objavljenu u časopisu Astrophysical Journal Letters možete pronaći na ovoj poveznici.