VIDEO: Parkerove prve slike Venere u vidljivom svjetlu

NASA-ina solarna sonda Parker u osnovi je dizajnirana za proučavanje Sunca, no znanstvenici su je odlučili iskoristiti i za snimanje površine Venere, korištenjem Wide-Field Imager (WISPR) kamere dok je letjela uz noćnu stranu planeta 2020. i 2021. godine.

Unatoč tome što je po veličini i položaju toliko slična Zemlji da je ponekad nazivaju blizankom našeg planeta, Venera je predmet misterije još od izuma prvog teleskopa.

Za razliku od Mjeseca ili Marsa, Venera je obavijena gustim oblacima koji skrivaju njezinu površinu od golog oka, ostavljajući njezinu geografiju misterijom sve dok NASA-ina misija Magellan nije istražila oblake radarskim zrakama 1990-ih kako bi proizvela prve globalne karte. JAXA-ina svemirska letjelica Akatsuki probila je pokrov koristeći infracrvene slike, ali, do sada, jedine slike u vidljivom svjetlu površine dolazile su sa sovjetskih misija sondi Venera tijekom njihovog kratkog života na planetu 1970-ih.

To se promijenilo u srpnju 2020. kada je solarna sonda Parker prošla treći prelet Venere. Bio je to manevar koji je trebao iskoristiti gravitaciju planeta kako bi se sondu ubacilo bliže Suncu od bilo koje druge letjelice u povijesti, ali je također dalo znanstvenicima priliku da saznaju više o Veneri pomoću instrumenta WISPR.

Budući da WISPR može vidjeti blijede značajke u sunčevoj atmosferi i vjetru, cilj je bio pogledati vrhove Venerininih oblaka kako bi izmjerio njihovu brzinu. Na iznenađenje NASA-inih znanstvenika, ono što su zapravo dobili bila je površina planeta.

Ovo slučajno otkriće bilo je toliko uzbudljivo da je NASA odlučila ponovno pokušati na Parkerovom četvrtom prolazu u veljači 2021. kako bi snimila više slika kada je Venera pokazala svoju noćnu stranu.

"Površina Venere, čak i na noćnoj strani, je na temperaturi oko 460 °C", rekao je Brian Wood, vodeći autor nove studije i fizičar u Pomorskom istraživačkom laboratoriju u Washingtonu, DC. "Toliko je vruće da je stjenovita površina Venere vidljivo blistava, kao komad željeza izvučen iz kovačnice. "

Zapravo, WISPR je bio u mogućnosti vidjeti površinu kroz oblake ne samo u infracrvenom području, već i u spektru vidljivom ljudskom oku, iako na samom crvenom kraju koji blijedi u vrlo blisku infracrvenu frekvenciju. Rezultat je bila izgrađena slika koja se precizno preslikava na radarske karte koje je snimila sonda Magellan radarskom kamerom na kontinentalnoj regiji Afrodita Terra, visoravni Tellus Regio i ravnici Aino Planitia, s hladnijim područjima na većoj nadmorskoj visini koja se prikazuju kao tamne mrlje, kao što možete vidjeti u ovom videu.

Nove slike nisu impresivne samo s tehničkog gledišta, već imaju i veliku praktičnu vrijednost. Budući da materijali svijetle u infracrvenom zračenju na jedinstvenim valnim duljinama, takve slike mogu se koristiti u kasnijim misijama kako bismo naučili više o površinskoj geologiji Venere, kao i o njezinoj evoluciji.

"Oduševljeni smo znanstvenim uvidima koje je Parker Solar Probe sonda do sada pružila", rekla je Nicola Fox, direktorica odjela Heliophysics Division u sjedištu NASA-e. "Parker i dalje nadmašuje naša očekivanja i uzbuđeni smo što ova nova opažanja snimljena tijekom našeg manevra mogu pomoći u unapređenju istraživanja Venere na neočekivane načine."

Istraživanje je objavljeno u časopisu Geophysical Research Letters na ovoj poveznici.