VIDEO: Crpljenje prirodnog vodika za novu zlatnu groznicu

Polovicom 19. stoljeća navodno je neki Edwin Drake zabio kolac u tlo Pennsylvanije i iz rupe je započela izvirati nafta, što je obilježilo početak nove zlatne groznice pod nazivom "groznica crnog zlata".

Razvojem motora s unutarnjim sagorijevanjem, industrijskih strojeva i peći raznih namjena, nafta je izazvala veliku jurnjavu brojnih poduzetnih ljudi koji su počeli bušiti tlo posvuda, a najsretniji među njima su nagrađeni ogromnim bogatstvom koje su im donijele naftne bušotine. 

Prema mišljenju Američkog geološkog instituta USGS, umjesto naftnih bušotina, svijet bi uskoro mogle preplaviti bušotine koje će iz tla izvlačiti vodik, za koji mnogi znanstvenici smatraju da predstavlja zeleno gorivo budućnosti.

Za razliku od sustava dobivanja zelenog vodika elektrolizom, koji za taj proces treba velike količine vode i energije, izvlačenje prirodnog podzemnog vodika je znatno jeftiniji proces.

Najnovija istraživanja ukazuju da prirodnog vodika zarobljenog u tlu ima u izobilju, odnosno u bilijunima tona, što bi čitavom čovječanstvu moglo zadovolji sve energetske potrebe za više stotina godina.

Cijela priča započinje slično kao rana otkrića nafte. Kopači bunara u selu Bourakébougouu u Maliju, osamdesetih su godina prošlog stoljeća odustali od 108 m duboke suhe bušotine, ali su primijetili da iz nje puše "vjetar". Kad je jedan od bušača pogledao u rupu, pušeći cigaretu, eksplodirala mu je u lice, uzrokujući ozbiljne opekline, kao i veliki požar.

Trebali su tjedni da se ugasi vatra i začepi rupa, ali naknadne analize su pokazale da je plin koji izlazi 98% čisti vodik. Nekoliko godina kasnije, priključen je mali Fordov generator od 30 kW i Bourakébougou je postao prvo selo na svijetu koje je uživalo prednosti čistog, prirodnog vodika kao zelenog izvora energije.

Donedavno se vodik nije smatrao održivim energentom, ponajviše zbog izrazito male molekule, zbog koje je obilno curio kroz spremnike i cjevovode, no najnovije tehnologije rukovanja i skladištenja te izrada vodikovih gorivih ćelija, to su u proteklih desetak godina drastično promijenile. 

Tvrtka Natural Hydrogen Energy je 2019. godine napravila eksperimentalnu bušotinu i razvila tehnologiju koja bi joj trebala omogućiti učinkovito i sigurno crpljenje podzemnog vodika, kao što možete vidjeti u ovom videu.

Geoffrey Ellis, iz Geološkog instituta SAD-a, istražuje globalni potencijal podzemnog "zlatnog" vodika kao novog primarnog resursa. Na sastanku Američke udruge za napredak znanosti u Denveru, on je predstavio rezultate još neobjavljene studije.

Ukratko, prema njegovim istraživanjima, u podzemnim rezervoarima diljem svijeta nalazi se čak 5,5 bilijuna tona vodika koji je možda nastao interakcijom određenih minerala bogatih željezom s podzemnom vodom.

U nekim slučajevima može biti izmiješan s drugim plinovima poput metana, od kojih bi ga trebalo odvojiti, ali ga ima u tako nevjerojatnim količinama da analitičari očekuju zlatnu vodikovu groznicu na globalnoj razini.

"Većina vodika je vjerojatno nedostupna", rekao je Ellis. "Ali oporavak od nekoliko posto još uvijek bi zadovoljio svu predviđenu potražnju, 500 milijuna tona godišnje, stotinama godina." 

Ellis očekuje da ćemo u nadolazećim mjesecima i godinama dobivati brojne nove informacije o tehnologijama i tvrtkama za crpljenje prirodnog vodika koji bi mogao postati snažan strateški i ekonomski resurs u brojnim državama svijeta.