Tvorničko resetiranje mozga protiv alkoholizma

Znanstvenici Sveučilišta Illinois u Chicagu proveli su intrigantno istraživanje koje se bavi regijom mozga koja je odgovorna za razvoj anksioznosti i ovisnosti o alkoholu, te su demonstrirali kako se uređivanjem gena mozak može, kako kažu, "tvornički resetirati", odnosno izbrisati predispozicije osoba za razvijanje tih stanja.

Studija se nadovezuje na prethodni rad koji istražuje načine na koje opijanje tijekom adolescencije može preoblikovati kemiju mozga s dugotrajnim učincima. Znanstvenici su prethodno otkrili da opijanje tijekom tih godina smanjuje ekspresiju gena za protein (Arc) povezanog s citoskeletom u amigdali, regiji mozga koja je ključno središte za regulaciju emocija.

Jedan od dugotrajnih učinaka ovog epigenetskog reprogramiranja gena Arc, bilo je povećana predispozicija za anksioznost i poremećaje prekomjernog konzumiranja alkohola u odrasloj dobi. Za svoju novu studiju znanstvenici su pokušali istražiti mogu li se ti učinci poništiti uz pomoć modernih tehnika za uređivanje gena, odnosno CRISPR-d ​​Cas9.

U eksperimentima, štakori su bili podvrgnuti povremenom izlaganju alkoholu tijekom adolescencije, što odgovara dobi od 10 do 18 godina kod ljudi. Kada su štakori dosegli odraslu dob, znanstvenici su koristili CRISPR-d ​​Cas9 za normalizaciju ekspresije gena Arc, što je zauzvrat smanjilo pokazatelje anksioznosti i sklonosti konzumiranju alkohola.

Oni su izmjereni kroz testiranje ponašanja i eksperimente u labirintu kako bi se procijenila razina anksioznosti glodavaca, te eksperimentima koji su im predstavili izbor različitih tekućina koje sadrže različite koncentracije alkohola. Obrnuti eksperimenti pokazali su da korištenje CRISPR-d ​​Cas9 za smanjenje ekspresije gena Arc ima suprotan učinak, pojačavajući pokazatelje anksioznosti i sklonosti konzumiranju alkohola.

"Rano opijanje može imati dugotrajne i značajne učinke na mozak, a rezultati ove studije nude dokaz da je uređivanje gena potencijalni protuotrov za te učinke, nudeći svojevrsno vraćanje na tvorničke postavke za mozak", rekao je viši autor studije Subhash Pandey.

Znanstvenici naglašavaju važnost adolescencije kao ključnog razdoblja razvoja mozga i kako prekomjerno opijanje tijekom tog razdoblja može povećati naš rizik, ne samo od poremećaja konzumiranja alkohola, koji je vodeći uzrok smrti koje se može spriječiti, već i od psihijatrijskih poremećaja poput anksioznosti.

Istraživanje ne samo da baca novo svjetlo na biološke mehanizme koji su u osnovi tih odnosa, već otvara i neke zanimljive nove mogućnosti o tome kako se ta stanja mogu liječiti.

"Opijanje adolescenata ozbiljno je javnozdravstveno pitanje, a ova studija ne samo da nam pomaže bolje razumjeti što se događa u mozgu u razvoju kada su izloženi visokim koncentracijama alkohola, već nam, što je još važnije, daje nadu da ćemo jednog dana imati učinkovite tretmane za složene i višestruke bolesti anksioznosti i poremećaja konzumiranja alkohola”, rekao je Pandey."

Hoće li reprogramiranje "cugerske genetike" mozga jednog dana stići u kliničku praksu za liječenje ljudi zasad nije poznato, jer se pojavljuju neke bojazni da bi ta kontroverzna metoda mogla predstavljati mijenjanje ljudske osobnosti.

Studiju objavljenu u časopisu Science možete pronaći na ovoj poveznici.