Stari Egipćani udisali zagađen zrak

Prije 4000 godina Zemlja je bila poprilično zdraviji planet od današnjeg. Čiste rijeke, mora, šume, gradovi, zrak, hrana, sve je to tijekom samo nekoliko tisućljeća otišlo u nepovrat i možemo samo žaliti za tim ekološkim vremenima. No prema istraživanjima znanstvenika Sveučilišta u Manchesteru, ta idealna slika ekološki savršene planete, baš i nije svugdje bila takva kako mislimo. Roger Montgomery i njegov tim testirali su uzorke tkiva pluća 15 egipatskih mumija u raznim regijama Egipta, koje su pripadale ljudima raznog socijalnog statusa, te su otkrili kako su puna čvrstih čestica, koje su u njih mogle stići samo zagađenim zrakom.  Mada točan sastav tih čestica još treba detaljno proučiti, Montgomerya je ovo otkriće poprilično iznenadilo, jer se pokazalo očitim kako su mogle biti uzrokom mnogih bolesti kod starih Egipćana.

Da su takve bolesti doista bile prisutne kod te populacije, poznato je još od 1970. godine, kada je jedan drugi tim manchesterskih znanstvenika opisao slučaj oboljenja pluća mumije stare oko 3800 godina, koja su bila prekrivena ožiljcima, zbog čega je njihov vlasnik vjerojatno vrlo teško disao. "Zašto je u ta stara vremena zrak bio tako jako zagađen? Mada je stanovništvo bilo daleko malobrojnije nego danas, može se govoriti o žarištima jakog zagađenja, makar mjestimičnim", govori šef Laboratorija evolucijske geografije Geografskog instituta RAN Andrej Veličko.Proučavanje stanja atmosfere iz tog razdoblja kemijskom analizom, pokazuje da globalnog zagađenja nije bilo. Suvišnih supstanci, oksida dušika, ugljika, ugljičnog dioksida, nije moglo biti toliko, no  postoji mogućnost postojanja nekakve lokalne zagađenosti, izazvane čađi, kao posljedica paljenja vatre u tijesnim zatvorenim prostorima bez dimnjaka, odnosno bez kvalitetnog provjetravanja.

"U naseljima starog doba čađi je moglo biti više nego sada, jer su sagorijevali loše gorivo poput treseta i tamnog ugljena, a gustoća naseljenosti je u mnogim naseljima bila čak veća nego danas, što je već dokazano na primjeru urbanizma starog Rima", tvrde znanstvenici.  Jesu li upravo takve čestice dolazile u pluća starih Egipćana, Roger Montgomery će ustanoviti novim eksperimentima. Sagorijevanjem raznih vrsta goriva, sakupit će čestice čađi i usporediti ih s česticama pronađenim u mumijama. Pored toga, uspoređivat će uzorke čestica pijeska iz drevnih grobnica koje su dospjele u pluća mumija. Ako se ustanovi da pješčana zrna u plućima imaju glatku formu, tada dolaze iz prirode, no ako su oštrih bridova, to bi značilo da su neki nusproizvod ljudskih djelatnosti.

Rezultati eksperimenata koji će rasvijetliti ekološku sliku starog Egipta saznat će se ove jeseni.