Prema jeftinijoj i čišćoj proizvodnji vodika

Vodik je u središtu nekih od najvažnijih industrijskih procesa u svijetu, ali njegova proizvodnja i dalje ima velike ekološke posljedice. Danas se većina vodika proizvodi procesima s visokim emisijama poput reformiranja metana parom i uplinjavanja ugljena.

Ali vodik se također može proizvesti cijepanjem molekula vode korištenjem obnovljive električne energije, čime se eliminiraju emisije fosilnih goriva i drugi otrovni nusproizvodi. Takav „zeleni vodik“ proizvodi se propuštanjem električne struje kroz vodu u elektrolizeru.

Tvrtka 1s1 Energy koju je osnovao bivši student MIT-a, Dan Sobek, smatra da posjeduje tehnologiju koja će konačno učiniti zeleni vodik uobičajenim. Tvrtka tvrdi da njezin membranski materijal na bazi bora otključava dosad nedostižne performanse i trajnost u elektrolizerima.

„Zeleni vodik je do sada bila industrija u kojoj je teško postići uspjeh. Razlika kod nas je u tome što smo vrlo ciljano otkrili kupce. Imamo vrlo snažnu vrijednosnu ponudu koja se ne odnosi samo na dekarbonizaciju. Imamo niz potencijalnih kupaca koji s našom tehnologijom ostvaruju smanjenje operativnih troškova za oko 60 posto. To je dobra početna točka“, navodi Sobek.

Iako se 1s1 trenutno fokusira na proizvodnju vodika, njihova tehnologija mogla bi se koristiti i u gorivim ćelijama i baterijama u čvrstom stanju te za izdvajanje kritičnih metala iz rudarskog otpada. Tvrtka započinje ispitivanja u nekim od tih primjena i surađuje s velikom tvrtkom za materijale kako bi povećala proizvodnju svojih membrana za proizvodnju vodika.

1s1 trenutno provodi pilot projekte s partnerima, uključujući elektroprivredu u vlasništvu velike čeličane u Brazilu. Tvrtka također aktivno istražuje druge primjene svoje tehnologije.

Prošle godine, 1s1 je najavio projekt proizvodnje zelenog amonijaka s tvrtkom Nitrofix kroz zajedničko financiranje američkog Ministarstva energetike i izraelskog Ministarstva energetike i infrastrukture. Također surađuje s velikim rudnikom u Brazilu kako bi vadio materijal niobij, koji je koristan za čelik visoke čvrstoće, kao i za brzo punjenje baterija. Sličan proces mogao bi se koristiti čak i za vađenje zlata.

„To možemo učiniti bez upotrebe jakih kemikalija, jer standardni procesi koji se koriste za ekstrakciju niobija i zlata koriste izuzetno jake kiseline na visokim temperaturama ili izuzetno otrovne kemikalije“, kaže Sobek. „To mi je drago jer moja domovina Argentina ima mnogo problema s upotrebom otrovnih kemikalija za ekstrakciju zlata. Pokušavamo omogućiti jeftino i odgovorno rudarstvo.“