Perseverance pokreće procesor iMaca iz devedesetih

Vjerujemo da pokojni Steve Jobs nikada nije niti sanjao da će se procesor iz legendarne linije Apple iMac G3 AiO računala koja su se proizvodila u svim mogućim bojama, jednog dana naći na Marsu i pomagati znanstvenicima u potrazi za životom.

Najnoviji, najveći i najsofisticiraniji Marsov rover Perseverance koristi upravo inačicu PowerPC 750 procesora kakav je kuckao u iMacovima s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća, no koliko god nam to djelovalo bizarno, znanstvenici imaju razloga zbog čega su se odlučili upravo za njega.

Procesor koji sadržava 10,4 milijuna tranzistora, što je 1.000 puta manje od onog u vašem pametnom telefonu, glavnu prednost ima u otpornosti na zračenje, što je od krucijalne važnosti u uvjetima koji vladaju na crvenom planetu.

Znanstvenici koji su se odlučili za njega, kažu da može izdržati razine apsorbirajućeg ioniziranog zračenja između 200.000 i milijun rada, odnosno 2.000 i 10.000 sieverta, kao i temperature do 125 Celzijevih stupnjeva, pa mu to daje veliku prednost pred novijim AMD-ovim ili Intelovim procesorima koji su u usporedbi s njim po brzini poput Ferrarija pokraj puža.

"U usporedbi s Core i5 u laptopu iz 2014. godine, znatno je sporiji, vjerojatno sporiji i od vašeg smartfona. No ovdje nije bitna brzina, već izdržljivost. Morali smo se osigurati da će uvijek raditi, a to su nam testovi jasno pokazali", navodi Matt Lemke iz NASA-e.  

Pored toga, NASA ističe da je ovaj procesor 10 puta brži od onog koji se nalazio u Curiosity roveru i u stanju je bez ikakvih problema odraditi sve zadaće za koje je zadužen u svojoj misiji na Marsu. Procesor koji se sada zove RAD750 proizvela je britanska tvrtka BAE Systems za 200.000 dolara.

Posebno važna uloga procesora je bila pri "7 minuta horora", kako NASA naziva fazu slijetanja na Mars. Obzirom da radio signalu treba 11 minuta za put do Marsa i natrag na Zemlju, rover je slijetanje trebao izvesti potpuno samostalno, a "mozak operacije" je bio super izdržljivi RAD750, koji je uspio izdržati tu najturbulentniju fazu leta bez ikakvih problema, a sada se bavi roverovim kretanjem po Marsu i obradom podataka sa senzora i opreme kojom se traže znakovi života.