Novootkriveni vulkan na Marsu čuva ledenu tajnu

Na 55. konferenciji o lunarnoj i planetarnoj znanosti održanoj u The Woodlandsu, Texas, znanstvenici su otkrili divovski vulkan i mogući sloj pokopanog glečerskog leda u istočnom dijelu vulkanske pokrajine Tharsis na Marsu, blizu ekvatora planete.

Snimljen od strane svemirskih letjelica koje orbitiraju oko Marsa, divovski vulkan bio je skriven pred nosom znanstvenika desetljećima, na granici između područja Noctis Labyrinthus i monumentalnih kanjona Valles Marineris.

Njegovo otkriće ukazuje na uzbudljivo novo mjesto za traženje života i potencijalnu destinaciju za buduća istraživanja koja će provoditi roboti i ljudi.

Vulkan se nalazi na istočnom rubu široke uzvisine nazvane Tharsis, domu tri druga dobro poznata divovska vulkana: Ascraeus Mons, Pavonis Mons i Arsia Mons. Iako više erodiran i manje visok od ovih divova, novootkriveni vulkan se natječe s drugima po promjeru, koji iznosi oko 450 km. Također se izvješćuje o mogućem pokopanom glečerskom ledu ispod relativno recentnih vulkanskih naslaga unutar perimetra erodiranog vulkana.

Privremeno nazvan kao "Vulkan Noctis", doseže 9022 metara visine i proteže se na 450 kilometara u širinu. Gigantska veličina i složena povijest modifikacija vulkana ukazuju da je bio aktivan vrlo dugo. U njegovom jugoistočnom dijelu nalazi se tanka, "nedavna" vulkanska naslaga ispod koje je vjerojatno još uvijek prisutan glečerski led. Ovo kombinirano otkriće divovskog vulkana i mogućeg glečerskog leda je značajno jer ukazuje na uzbudljivu novu lokaciju za proučavanje geološke evolucije i potragu za životom.

"Ispitivali smo geologiju područja gdje smo prošle godine pronašli ostatke glečera kada smo shvatili da smo unutar ogromnog i duboko izlizanog vulkana", rekao je dr. Pascal Lee, planetarni znanstvenik sa SETI Instituta i Mars Instituta baziranog u NASA Ames Research Centru, glavni autor studije.

"Znalo se da ovaj dio Marsa ima širok spektar hidriranih minerala koji obuhvaćaju dugačak niz marsovskog povijesnog vremena. Vulkansko okruženje za ove minerale već je dugo bio sumnjičeno. Dakle, možda nije previše iznenađujuće pronaći ovdje vulkan", objasnio je Sourabh Shubham, diplomant na Odjelu za geologiju na Sveučilištu Maryland i suautor studije koju možete pronaći na ovoj poveznici. "U nekom smislu, ovaj veliki vulkan je dugo traženi pokazatelj".

Prije godinu dana, Lee, Shubham i njihov kolega John W. Schutt identificirali su spektakularne ostatke glečera, ili "reliktnog glečera", kroz značajnu erozivnu otvorinu u istoj vulkanskoj deki, u obliku svijetlog depozita sulfata (LTD) s morfološkim osobinama glečera. Sulfatni depozit, sastavljen uglavnom od jarosita, hidratiziranog sulfata, vjerojatno je nastao kada je pokrivač vulkanskih piroklastičkih materijala došao u dodir s glečerom i kemijski reagirao s ledom.

Vulkan Noctis prikazuje dugu i složenu povijest modifikacija, vjerojatno od kombinacije pukotina, termalne erozije i glacijalne erozije. Istraživači interpretiraju vulkan kao ogroman štit sastavljen od slojevitih nakupina piroklastičkih materijala, lave i leda. Kako su se pukotine i grebeni razvijali, posebno u vezi s uzdizanjem šire regije Tharsisa na kojoj vulkan sjedi, lave su počele izbijati kroz različite dijelove vulkana, dovodeći do termalne erozije i uklanjanja ogromnih količina zakopanog leda i katastrofalnog urušavanja cijelih dijelova vulkana. 

Naknadne glacijacije nastavile su svoju eroziju, dajući mnogim kanjonima unutar strukture njihov sadašnji karakteristični oblik. U ovom kontekstu, "reliktni glečer" i mogući pokopani list glečerskog leda oko njega mogli bi biti ostaci najnovije epizode glacijacije koja je utjecala na vulkan Noctis.

Ali mnogo toga o novootkrivenom divovskom vulkanu ostaje misterij. Iako je jasno da je bio aktivan vrlo dugo i počeo se stvarati rano u povijesti Marsa, nije poznato koliko rano točno. Iako je doživio erupcije čak i u moderno doba, nije poznato je li još uvijek vulkanski aktivan i može li ponovno eruptirati. Ako je bio aktivan vrlo dugo, može li kombinacija stalne topline i vode iz leda omogućiti lokaciji da skriva život?

Dok misteriji oko vulkana Noctis i dalje zbunjuju znanstvenike, vulkan već postaje nova uzbudljiva lokacija za proučavanje geološke evolucije Marsa i traženje života.

Moguća prisutnost glečerskog leda na plitkim dubinama blizu ekvatora znači da bi ljudi mogli istraživati manje hladan dio planeta dok bi i dalje mogli izvlačiti vodu za hidrataciju i proizvodnju raketnog goriva razbijajući H2O u vodik i kisik.

To znači da misije s ljudima ne bi trebale ići na polove gdje se do sada očekivalo vodeni led, već bi kolonizacija mogla započeti u relativno ugodnoj i toploj klimi crvenog planeta.

Ova je studija provedena korištenjem podataka iz misija NASA-e Mariner 9, Viking Orbiter 1 i 2, Mars Global Surveyor, Mars Odyssey i Mars Reconnaissance Orbiter, kao i ESA-ine misije Mars Express.