Lijekovi iz bioaktivnih spojeva iz Jadrana

Na danas održanoj svečanosti u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, Institutu Ruđer Bošković (IRB-u) uručena je odluka o proglašenju Znanstvenog centra izvrsnosti za Bioprospecting mora – BioProCro.

Centar izvrsnosti BioProCro, kojeg vodi IRB, ujedinjuje međunarodno priznate istraživačke grupe u području biotehnologije, kemije, farmakologije, mikrobiologije, procesnog inženjerstva i ekologije sa Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Kemijsko-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, te Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Osijeku.

BioProCro će se, između ostalog, baviti istraživanjima biološki aktivnih molekula iz morskih organizama. Riječ je o istraživanjima koja su u fokusu međunarodne znanstvene zajednice, pogotovo u Europskoj uniji, gdje su znanstvenici koji rade na ovom području plave biotehnologije fokusirani upravo na "bioprospecting", odnosno izvlačenje biološki aktivnih molekula iz morskih organizama.

''Mi smo u projektu predvidjeli koje vrste organizama želimo skenirati na početku. To su već poznate vrste poput žarnjaka, plaštenjaka, beskralješnjaka i morskih bakterija za koje je poznato da su bogati biološki aktivnim spojevima. Naš zadatak će biti otkriti nove entitete, odnosno nove molekule, te kada jednom odredimo njihovu strukturu i biološku aktivnost, doraditi ih i to tako da ih derivatiziramo ne bi li postigli još veću aktivnost', objašnjava dr. sc. Marin Roje, pomoćnik ravnatelja za suradnju s gospodstvom i izvršni voditelj centra.

''Možda je najbolji primjer ovakve primjene nedavno odobren lijek u EU za liječenje sarkoma mekih tkiva koji je razvijen zahvaljujući istraživanjima biološke aktivnosti molekula iz jednog karipskog plaštenjaka. Plaštenjaci su posebna vrsta morskih organizama koji zaista vrve biološki aktivnim spojevima. Ovdje je riječ o uspješnom primjeru bioprospectinga koji je krenuo još davnih '70-ih godina. Međutim, s obzirom da tada analitička tehnologija nije bila na nivou kakvog imamo danas, trebalo je čekati skoro tri desetljeća ne bi li se od inicijalne dokazane aktivnosti molekula došlo do konačnog lijeka kakvog imamo danas. Takva vrsta primjene u farmaceutskoj industriji jedan je od ciljeva istraživanja našeg centra.'' – zaključuje Roje.