Hrvatski softver za lov na neželjene dronove

Istraživački tim projekta „ORKAN“ (Okvir za kontrolu i nadzor bespilotnih letjelica), među kojima je 13-ero istraživača iz Hrvatske, većina s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (SUZG FOI) te inozemni istraživač s Islanda, prvi je tim u Hrvatskoj kojem je uspjelo pronaći algoritamsko rješenje kako s jednog mjesta upravljati većim brojem dronova, koji pritom imaju i svoju misiju, locirati pilota potencijalno uljeznog drona.

Projekt ima predznak šire komercijalne primjene, pojašnjava nam voditelj istraživačkog tima prof. dr. sc. Neven Vrček i govori da je njegov tim u posljednje tri godine, koliko je istraživanje i razvoj ovakvog softvera trajalo, nailazio na brojne prepreke. Proizvođači dronova nisu skloni otvarati svoja programska sučelja (API), čime je gotovo nemoguće bez naše aplikacije upravljati većim brojem dronova s jednog uređaja i pritom prikupljati relevantne podatke iz okoline– govori Vrček.

Posljednji eksperiment tim je napravio u siječnju na području Donjeg Međimurja, prilikom kojeg su uspjeli podići u zrak jato dronova obogaćenih mjernim uređajima osmišljenih upravo na Fakultetu organizacije i informatike, a koji mogu iz okoline prikupiti signale i izmjeriti njihovu snagu što ukazuje na lokaciju pilota koji može biti i uljezni. Radi se o vrlo složenom algoritmu na kojem je radio cijeli tim, a jedan od važnijih doprinosa je i postavljanje različitih konstelacija dronova, što je do sad bilo gotovo nemoguće i nije uspjelo ni jednom istraživačkom timu na ovim prostorima.

Ovakav algoritam može imati široku komercijalnu primjenu - pojašnjava profesor Vrček i dodaje da se može koristiti za mjerenje buke i mjerenje zagađenja okoliša u urbanim sredinama, ali i za mjerenje radio signala i svih oblika nepoželjnih radio emisija koje se mogu pojaviti na nekom teritoriju. U svijetu je primjena ovakve tehnologije široka, od građevinskog sektora pa sve do vojne upotrebe i to zbog relativno jeftinih i brzih načina prikupljanja različitih podataka na ovakvim komercijalnim letjelicama. Nama je ovo prvenstveno bio znanstveni projekt, no moguća je i komercijalizacija među svima onima koji se bave nekom vrstom monitoringa okoline - kaže Vrček.

Tijekom svih eksperimenta ovog znanstvenog tima prikupljen je velik broj podataka za analizu, koji će poslužiti za dodatno unapređenje algoritma za lokalizaciju izvora upravljačkog signala.

Aplikacijsko rješenje razvijeno u okviru projekta, kojeg je u iznosu od 71.000,00 eura financirala Hrvatska zaklada za znanost, predstavljeno je kao platforma za buduća znanstvena istraživanja.

Više informacija dostupno je na službenoj web stranici projekta.