Gnojivo pretvara europske farme u spremnike mikroplastike

Mulj koji nastaje procesima pročišćavanja otpadnih voda bogat je hranjivim tvarima poput fosfora i dušika, što ga čini izvrsnim izvorom gnojiva za poljoprivredu. Sudeći prema rezultatima nove studije znanstvenika Sveučilišta Cardiff i Sveučilišta u Manchesteru sve što sadrži nije dobro za okoliš. Istraživači su naime otkrili da materijal djeluje kao sredstvo za ulazak velikih količina sićušnih plastičnih fragmenata u tlo, pa autori sugeriraju da bi europske farme mogle djelovati kao najveći svjetski rezervoari za onečišćenje mikroplastikom.

Studija se usredotočila na europska poljoprivredna zemljišta i rizike koje za njih predstavljaju gnojiva napravljena od otpadnog mulja. Posao je uključivao analizu uzoraka iz postrojenja za otpadne vode u Newportu, u Južnom Walesu, koje tretira kanalizaciju od oko 300.000 stanovnika.

Pokazalo se da je postrojenje skupljalo veće plastične čestice veličine između 1 i 5 mm, sprječavajući ih da iskliznu u vodene putove. Međutim, svaki gram kanalizacijskog mulja stvorenog ovim procesom sadrži do 24 mikroplastične čestice, što iznosi oko jedan posto njegove ukupne težine.

Znanstvenici su to ekstrapolirali koristeći podatke Europske komisije i Eurostata o korištenju kanalizacijskog mulja kao gnojiva na cijelom kontinentu. To je pokazalo da se negdje između 31.000 i 42.000 tona mikroplastike, ili mnogo bilijuna čestica, nanosi na tla Europe svake godine. Prema autorima, ovo je konkurentno koncentraciji mikroplastike u površinskim vodama oceana.

"Naše istraživanje postavlja pitanje uklanja li se mikroplastika u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda ili se zapravo premješta po okolišu", rekao je glavni autor studije James Lofty sa Tehničke škole Sveučilišta Cardiff. "Jasan nedostatak strategije vodovodnih tvrtki za upravljanje mikroplastikom u kanalizacijskom mulju znači da se ti zagađivači transportiraju natrag u tlo i na kraju će se vratiti u vodeni okoliš."

Nalazi nude nove uvide u način na koji mikroplastika migrira po okolišu, ali možda i nisu toliko iznenađujući u svjetlu nedavnih istraživanja na tom području. Studija iz 2018. otkrila je mikroplastiku u uzorcima ljudske stolice diljem svijeta, a također smo nedavno saznali da znanstvenici prvi puta otkrivaju plastične čestice u ljudskom krvotoku i duboko u plućima. Druga istraživanja su pokazala da mikroplastika u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda može potaknuti rast superbakterija i kako mogu prenijeti opasne patogene daleko u more.

"Naši rezultati ističu veličinu problema na europskim tlima i sugeriraju da bi praksa širenja mulja na poljoprivredno zemljište potencijalno mogla učiniti ih jednim od najvećih svjetskih rezervoara onečišćenja mikroplastikom", rekao je Lofty. "Trenutno ne postoji europsko zakonodavstvo koje ograničava ili kontrolira unos mikroplastike u reciklirani kanalizacijski mulj na temelju opterećenja i toksičnosti izloženosti mikroplastici."

Kakva je situacija u Hrvatskoj po ovom pitanju nije nam poznato, ali zbrinjavanje mulja na poljoprivredu u Hrvatskoj nije definirano i ne postoje iskustva u praksi. Koliko znamo, naši poljoprivrednici još nisu prihvatili ovaj način gnojenja, što se sada pokazuje kao dobra stvar.

Istraživanje objavljeno u časopisu Environmental Pollution možete pronaći na ovoj poveznici.