Električne aute će pokretati metali iz morskih dubina

Jedan od velikih problema u kreiranju budućnosti u kojoj će električna vozila imati veliku ulogu u borbi protiv klimatskih promjena leži u metalima koji se koriste za izradu baterija. Njihovo prikupljanje danas je vrlo kontroverzno, jer uključuje eksploataciju djece koja kopaju kobalt u Demokratskoj Republici Kongo, kao i otrovni otpad koji curi iz rudnika nikla u Indoneziji. Iz tog razloga aktivisti su se jako obrušili na izvore ključnih sastojaka baterija i pokrenuli brojne tužbe protiv tehnoloških tvrtki koje koriste sporne metale.

Američki i europski proizvođači električnih automobila traže alternativne načine za prikupljanje tih resursa, kako bi se zaobišle postojeće prakse i ograničilo kupnju baterija od globalnog konkurenta Kine.

Dio znanstvenika i rudarskih tvrtki smatra da rješenje možda leži na dnu mora, pa će uskoro pokrenuti dvije odvojene ekspedicije u udaljeno područje Tihog oceana pod nazivom Clarion-Clipperton Zone (CPZ).

Na tom području veličine kontinentalnog SAD-a, na dnu oceana nalaze se potencijalne "škrinje s blagom", odnosno metalne "loptice" veličine krumpira koje sadrže visoke koncentracije kobalta, nikla, bakra i mangana, materijala koji se koriste u EV baterijama. Svi bi se ti materijali sakupljali kao minerali, a zatim rafinirali u metale koji bi se mogli koristiti u baterijama, obično dodavanjem oksida. Naravno, preduvjet je da se prikupljanje tih podmorskih resursa na dubinama od 12.000 do 18.000 metara, obavlja bez ubijanja bića koja tamo žive ili riba koje plivaju na manjim dubinama iznad tog područja.

Kroz nekoliko sljedećih tjedana obje ekspedicije će testirati tehnologije za podvodno rudarenje i nastojati ustanoviti koliko štete mogu izazvati.

Prva ekspedicija će koristiti brod Maersk Launcher za potrebe kanadske rudarske tvrtke Deep Green, na kojem će se nalaziti posada nezavisnih znanstvenika. 

Druga ekspedicija će na drugom dijelu CPZ područja testirati mehanički kombajn koji puzi po dnu nazvan Patania II, kojim upravlja Global Sea Mineral Resource (GSR), podružnica belgijske tvrtke DEME Group. Kombajn je dizajniran za prikupljanje dragocjenih minerala, a njime se upravlja s površinskog plovila spojenog kabelom duljine od 4,5 km koji mu pruža energiju i komunikacijske mogućnosti. Pokusom će se testirati može li manja verzija robo-kombajna manevrirati dnom mora i pokupiti resurse. Ako eksperiment uspije, GSR planira sagraditi kolektor pune veličine sa sustavom za dovoz materijala na površinu.

Obje ekspedicije će skupljati i podatke o okolišu, odnosno o vrstama morskih organizama koji žive na dnu oceana, kemijskom sastavu podvodnih sedimenata i morskim strujama na različitim dubinama. Ta mjerenja će biti od ključne važnosti da se ustanovi je li ovakvo rudarenje moguće bez uništavanja podvodnih staništa.

Obje ekspedicije su za ovo testiranje dobile licencu za privremenu eksploataciju od agencije UN-a pod nazivom International Seabed Authority, a o rezultatima istraživanja će ovisiti hoće li UN odobriti komercijalno rudarenje na morskim dubinama, za koje je dozvole već zatražilo 30 tvrtki iz 22 različite države.

Projekt je već osudila organizacija Greenpeace International, čiji je brod Rainbow Warrior kružio oko Maersk Launchera noseći transparent "Zaustavite dubokomorsko rudarenje".