Dubrovnik postaje sjedište europske znanosti

Kako imunološke stanice možemo bolje usmjeriti protiv tumora? Što nam životinje i mikroorganizmi koji preživljavaju ekstremne uvjete mogu reći o prilagodbi klimatskim promjenama? I može li umjetna inteligencija pomoći u razumijevanju genoma? To su samo neka od pitanja o kojima će ovoga tjedna u Dubrovniku raspravljati oko stotinu doktoranda, poslijedoktoranada, te vodećih znanstvenika iz Hrvatske i Europe u sklopu EMBO Scientists’ Foruma.

Od 28. do 30. listopada u Sheraton Dubrovnik Riviera Hotelu održava se EMBO Scientists’ Forum 2026, međunarodni skup Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO).  EMBO je jedna od najutjecajnijih europskih znanstvenih organizacija. Okuplja više od 2.100 vodećih istraživača iz Europe i svijeta, a kroz stipendije, Installation Grant potpore i financiranje znanstvenih događanja podupire mobilnost mladih znanstvenika, osnivanje novih istraživačkih grupa i jačanje znanstvenih kapaciteta u državama članicama. 

EMBO Scientists’ Forum prvi put dolazi u Dubrovnik, grad Ruđera Boškovića, čiji je vlastiti rad prije gotovo tri stoljeća prelazio granice fizike, astronomije, matematike i filozofije. Ovogodišnje izdanje udruženim snagama uz EMBO organiziraju Institut Ruđer Bošković i Medicinski fakultet Svučilišta u Rijeci.

Forum dovode istraživači koji su se vratili u Hrvatsku

Iza dolaska Foruma u Dubrovnik stoji četvero dobitnika EMBO Installation Grantova koji danas vode istraživanja na hrvatskim institucijama. Dr. sc. Marko Šestan s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci proučava može li se imunološki sustav naučiti brže reagirati na infekciju povezivanjem imunološkog odgovora s mirisnim podražajem.

Na Institutu Ruđer Bošković dr. sc. Jelena Bujan istražuje kako se mravi prilagođavaju toplinskim ekstremima povezanima s klimatskim promjenama, dok dr. sc. Jelena Godrijan proučava mikroskopske morske alge i njihovu ulogu u globalnom ciklusu ugljika. Dr. sc. Damir Baranašić istodobno se bavi genetskim mehanizmima koji su tijekom evolucije omogućili nastanak složenih oblika života.

Dio obrazovanja i karijere ovi su mladi znanstvenici proveli na međunarodnim institucijama, među kojima su Imperial College London, Sveučilište Oklahoma, Bigelow Institute for Ocean Sciences, Champalimaud Foundation u Portugalu te istraživačke ustanove u Panami i Švicarskoj. Po povratku u Hrvatsku osnovali su ili razvili vlastite istraživačke grupe uz potporu programa EMBO-a i Europskog istraživačkog vijeća. Njihovi karijerni putovi pokazuju kako međunarodno iskustvo i kompetitivno financiranje mogu pridonijeti povratku istraživača te otvaranju novih istraživačkih tema u Hrvatskoj.

U Dubrovnik dolazi znanstvenica koja gradi EMBO mrežu istraživača diljem svijeta

Središnji program u četvrtak, 29. listopada u 8.30 sati, otvorit će dr. Gerlind Wallon, voditeljica EMBO Young Investigator Networka i Global Activities. Dr. Wallon je doktorirala biokemiju na Brandeis Universityju u SAD-u, a danas vodi programe kroz koje EMBO povezuje i podupire voditelje istraživačkih skupina u Europi i izvan nje.

Njezina mreža obuhvaća EMBO Young Investigator Programme, Installation Grants i Global Investigator Network, a fokus joj je na tome kako istraživačima u prvim godinama vođenja vlastitih laboratorija omogućiti pristup međunarodnim mrežama, edukaciji, suradnicima i znanstvenoj vidljivosti. Za doprinos znanosti i promicanju ravnopravnosti žena u istraživanju 2025. primila je i britansku nagradu Suffrage Science.

Iva Tolić otvara znanstveni program Foruma

Nakon otvaranja, plenarno predavanje održat će akademkinja, prof. dr. sc. Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković, jedna od međunarodno najuspješnijih hrvatskih znanstvenica u području stanične biologije. Dobitnica je dvaju prestižnih projekata Europskog istraživačkog vijeća, uključujući ERC Synergy Grant ukupne vrijednosti 10 milijuna eura za istraživanje podrijetla kromosomskih pogrešaka povezanih s rakom.

Jaka međunarodna znanstvena postava

Program nastavljaju znanstvenici s vodećih europskih institucija. Prof. Stuart A. West sa Sveučilišta Oxford, koji  proučava evoluciju suradnje i altruizma, od bakterija do društvenih kukaca. Prof. Angela Falciatore iz francuskog CNRS-a istražuje dijatomeje, mikroalge koje znatno pridonose globalnoj fiksaciji ugljika. Prof. Ana Conesa sa Španjolskog nacionalnog istraživačkog vijeća je pionir u bioinformatici i računalnoj biologiji.

Imunologiju predstavljaju prof. Marc Schmidt-Supprian s Tehničkog sveučilišta u Münchenu, dr. sc. Monika Wolkers s Oncode Institutea i Amsterdam UMC-a te doc. dr. sc. Siniša Volarević s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Računalnu biologiju i genomiku predstavit će dr. sc. Fran Supek sa Sveučilišta u Kopenhagenu i doc. dr. sc. Kristian Vlahoviček s PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Istraživači u ranoj fazi karijere imat će priliku čuti i dr. sc. Lesley Lancaster sa Sveučilišta u Aberdeenu, koja proučava evolucijske učinke klimatskih promjena na rasprostranjenost vrsta, te dr. sc. Vlatku Antolović s Instituta Ruđer Bošković, koja proučava staničnu biologiju nekonvencionalnih modelnih organizama.

Tri dana znanosti u gradu Ruđera Boškovića

Program Foruma povezuje četiri područja: imunologiju i zdravlje, računalnu genomiku, prilagodbu globalnim promjenama te nekonvencionalne modele u staničnoj biologiji. Doktorandi i poslijedoktorandi predstavit će vlastita istraživanja, a uz znanstvene teme razgovarat će se i o odgovornoj uporabi umjetne inteligencije, otvorenoj znanosti, mentalnom zdravlju i razvoju istraživačke karijere.

Upravo je povezivanje ljudi iz različitih disciplina jedna od glavnih ideja Foruma: susret istraživača koji se inače možda nikada ne bi našli u istoj prostoriji može biti početak nove metode, projekta ili suradnje. A za takav susret teško je pronaći simboličnije mjesto od Dubrovnika – grada u kojem je rođen Ruđer Josip Bošković, znanstvenik koji je mnogo prije moderne interdisciplinarnosti prelazio granice između znanstvenih područja.