Bore na prstima nakon uranjanja u vodu za forenziku

Prije nekoliko godina, Guy German, izvanredni profesor američkog Sveučilišta Binghamton u New Yorku, objavio je istraživanje o tome zašto se ljudska koža nabora kada predugo ostanete u vodi.

German i njegov tim u Laboratoriju za biološku mehaniku meke materije otkrili su da se krvne žile ispod kože zapravo skupljaju nakon duljeg uranjanja, i otuda nastaju bore.

Pisao je o istraživanju za The Conversation — neprofitnu novinsku organizaciju koja traži od akademika da podijele svoja stručna znanja o aktualnim temama — kao dio svoje rubrike Curious Kids. Međutim, jedno od dodatnih pitanja ga je zbunilo.

„Jedan je student pitao: 'Da, ali nastaju li bore uvijek na isti način?' A ja sam pomislio: Nemam ni najmanju ideju!“, rekao je German, član fakulteta na Odjelu za biomedicinski inženjering na Fakultetu inženjerstva i primijenjenih znanosti Thomas J. Watson. „To je dovelo do ovog istraživanja kako bismo to saznali.“

U radu nedavno objavljenom u časopisu Journal of the Mechanical Behavior of Biomedical Materials, German i Rachel Laytin  pokazuju da topografski obrasci ostaju konstantni nakon višestrukih uranjanja.

„Krvne žile ne mijenjaju puno svoj položaj - malo se pomiču, ali u odnosu na druge krvne žile prilično su statične“, rekao je German. „To znači da bi se bore trebale formirati na isti način, a mi smo dokazali da se to događa.“

U istraživanju su ispitanici prstima stavili u vodu na 30 minuta, fotografirali ih, a zatim ponovili uranjanje pod istim uvjetima najmanje 24 sata kasnije. Usporedbom slika, German i Laytin pronašli su iste uzorke podignutih petlji i grebena nakon oba uranjanja.

Istraživanje bi moglo imati primjenu u stvarnom svijetu u forenzici, poput uzimanja otisaka prstiju na mjestima zločina i identifikacije tijela pronađenih nakon duljeg izlaganja vodi.