Tvorci Magleva žele vlakom u svemir

U projektu Startram nalazi se dr James Powell, koji je jedan od tvoraca čuvenog elektromagnetskog levitirajućeg vlaka Magleva, za koji je 2002. osvojio Franklinovu nagradu za inženjerstvo.

Projekt su razvili spomenuti dr Powell i njegov kolega dr George Maise, izumivši Startram orbitalni lansirni sustav kojemu je cilj putovanje ljudi u svemir vlakom, a dali su ga na procjenu znanstvenoj organizaciji vlade SAD-a, Sandia National Laboratories.

Sustav funkcionira prema istom principu kao Maglev vlak, te se sastoji od velike vakuumske cijevi koja služi kao lansirna rampa za elektrommagnetski svemirski vlak koji se ubrza do brzine od 9 km u sekundi, nakon čega iz nje izlijeće na visini od 20 km iznad Zemlje i potom nastavlja put ka nižoj zemljinoj orbiti (LEO).

Prema izračunima autora projekta, ovaj sustav bi koštao oko 60 milijardi dolara, što je 3 puta jeftinije od programa Space Shuttlea, a kada bi bio realiziran, cijena lansiranja korisnog tereta u svemir, pala bi s 10 tisuća dolara na samo 50 dolara po kilogramu.

Znanstvenici su u proračune uveli sve važne elemente ovog putovanja, uključujući dužinu i visinu lansirne cijeni, te ubrzanje svemirskog vlaka, koji nikada ne bi prešao više od 3G, kako bi putnici mogli bez problema izdržati lansiranje.

Prema svim izračunima postojanje ovakvog vlaka i sustava za lansiranje je moguće, no postavlja se pitanje kako dovesti vakuumsku lansirnu cijev do visine od 20 kilometara i osigurati je da tamo stoji čvrsto.

Znanstvenici kažu kako se to može izvesti superprovodničkim kabelima i prstenovima koji drže vakumsku cijev, jer su Powell i Maise otkrili kako bi cijev na toj visini mogla magnetski levitirati.

Uvjeti su ti da superprovodni kabel na Zemlji nosi 200 milijuna ampera, a superprovodni kabel u lansirnoj cijevi 20 milijuna ampera na visini od 20 km, što bi stvorilo levitirajuću silu od 4 tone po metru dužine kabela, što je više nego dovoljno za održavanje čitave konstrukcije u zraku, a poziciju bi joj osiguravali "konopci" od najjačih vlakana na svijetu Dyneeme (UHMWPE), materijala koji je savršen za tu svrhu.

Sustav pored ovoga posjeduje i nekoliko drugih tehnoloških čuda poput plazma prozora na kraju vakuumske cijevi koji bi spriječio ulazak rijetkog zraka na toj visinu u nju, a znanstvenici navode kako sva potrebna tehnologija već postoji, samo ju je potrebno izvesti na toj skali.

Sandia National Laboratories je razmotrio koncept Startram projekta, te izračunao kako bi za gradnju ovog sustava trebalo 20 godina i 60 milijardi dolara.

Obzirom da je svemirska međunarodna postaja ISS do sada koštala više od 150 milijardi dolara, Maise i Powell drže kako bi Startram vrlo brzo postao jako isplativ projekt, koji bi doveo do procvata svemirskih istraživanja, ali i svemirskog turizma, koji je za sada samo privilegija najbogatijih slojeva društva.

Ukoliko ste zainteresirani za detalje tehnologije Powella i Maissea, čitav njihov rad možete pronaći u ovom PDF-u Startram projekta.