Marsovom roveru pali Windowsi
- Objavljeno u Svemir
Računalo "A" marsovog rovera Curiosity trenutno je stavljeno u "safe mod", a njegovu je funkciju preuzeo pričuvni "B" kompjuter koji će privremeno obavljati samo neke osnovne funkcije, no ne i kompleksna istraživanja.
Stoga su sve zadaće rovera trenutno u stanju mirovanja, a to će potrajati sve dok znanstvenici ne počiste operativni sustav od poteškoća koje su nastale zbog oštećenih datoteka operativnog sustava.
Dakle, mogli bismo reći da su Curiosityu "pali Windowsi", mada njegovo računalo koje se nalazi na jednoj štampanoj pločici opremljenoj PowerPC RAD750 procesorom BAE Systemsa, koristi vlastiti R10 softver, stoga se baš i ne može dovoditi u vezu s Microsoftovom PC platformom. Nadamo se da se netko iz Redmonda neće naljutiti što povlačimo ovakve paralele, ali svi smo više puta doživjeli ovo što sada proživljava NASA.
Stručnjaci NASA-e kažu kako je do oštećenja datoteka moglo doći uslijed kozmičkog zračenja, jer usprkos testiranoj otpornosti, postoji mogućnost da je računalo ozračeno do te mjere da je došlo do problema s njegovom memorijom.
Inače, ako niste znali, spomenuti procesor Curiosity A i B računala radi na 200 MHz, oba posjeduju po 2 GB flash memorije, te po 256 MB RAM-a, a 256 kb otpada na programibilnu ROM memoriju. Vjerojatno ste očekivali znatno jaču mrcinu za računalo koje 2013. godine upravlja robotom na Marsu, no stvarnost je takva zbog više razloga, poput kozmičkog zračenja, uštede na prostoru, opskrbe energijom, te otpornosti na uvjete koji vladaju u svemiru i na Marsu, gdje neki uređaj tipa tvrdog diska ne bi preživio ni pet minuta rada.
Znanstvenike NASA-e je ovo prilično isfrustriralo, jer je do pada OS-a došlo u trenutku kada su započela bušenja tla i analiziranje uzoraka koji bi mogli ukazati na postojanje života na crvenom planetu.
Dobra vijest za znanstvenike je činjenica da se softver na računalo može instalirati direktno sa Zemlje, pa ukoliko nije došlo do hardverskih problema, "Windowsi" se mogu resetirati ili ponovno instalirati.
Također će vam možda biti zanimljiv podatak da je računalo Curiositya tijekom leta posjedovalo samo softverski paket potreban za slijetanje (R9), a softver za kretanje i istraživanje na Marsu (R10) mu je daljinski instaliran tek kada je stigao na površinu crvenog planeta.