Mars je imao prsten iz kojeg je nastao mjesec

Neobična nakrivljena orbita Marsovog mjeseca Deimosa ukazuje na to da je crveni planet prije milijardi godina imao prsten, barem sudeći prema istraživanjima znanstvenika SETI Instituta i Sveučilišta Pardue.

"Činjenica da orbita Deimosa nije u ravnini s Marsovim ekvatorom se činila nevažnom i nitko je dosad nije pokušao objasniti", navodi Matija Ćuk, znanstvenik SETI Instituta koji je diplomirao astrofiziku u Beogradu. "Kada smo došli na novu ideju i pogledali vlastitim očima, Deimosova orbitalna nakrivljena orbita je otkrila svoju tajnu", dodaje Ćuk.

Znanstvenici su otkrili da Marsov unutrašnji mjesec Phobos gubi na visini kada njegova sićušna gravitacija ulazi u interakciju s Marsom. U jednom trenutku u budućnosti, Phobosova orbita će postati preniska, a Marsova gravitacija će ga razoriti, što će stvoriti prsten oko planeta. Prsten će se nakon toga podizati, a njegovi komadi od kojih je sastavljen će se skupiti i kreirati novi manji mjesec, što se prema mišljenju znanstvenika ciklički ponavlja.

Ta teorija je krucijalni faktor koji objašnjava nagib Deimosove putanje. Novorođeni mjesec će se udaljiti od prstena i Marsa, što će stvoriti takozvanu orbitalnu rezonancu u kojoj je Deimosov orbitalni ciklus trostruko veći u odnosu na drugi mjesec.

Ćuk i njegovi kolege smatraju da je Mjesec od kojeg je nastao Deimos bio 20 puta veći od Phobosa i mogao je biti njegov "pradjed" prije 3 milijarde godina, nakon čega su uslijedila dva prsten-mjesec ciklusa, iz kojih je zadnji nastao mjesec Phobos.

Po tome bi Deimos mogao biti star nekoliko milijardi godina, dok bi Phobos mogao biti "mladić" koji se formirao prije samo 200 milijuna godina, dovoljno blizu doba dinosaura.

Ova teorija će se provjeriti kroz nekoliko godina kada Japanska svemirska agencija JAXA na Phobos pošalje letjelicu koja će uzeti uzorke tla i dovesti ih na Zemlju. Ćuk vjeruje da će nam to pružiti dokaze o prošlosti Marsovih mjeseca.

Istraživanje Ćuka i njegovih kolega možete pronaći na ovoj poveznici..