Hoće li prvi hrvatski satelit uskoro u svemir

  • Objavljeno u Svemir
image

Na Institutu Ruđer Bošković održana je Jadranska svemirska konferencija (Adria Space Conference) u organizaciji Jadranske aero-svemirska asocijacije (Adriatic Aerospace Association - A3) u suradnji s Institutom Ruđer Bošković (IRB) i Sveučilištem u Zadru, a pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Ovo je bio prvi regionalni skup posvećen suradnji u svemirskim znanostima i tehnologijama koji je u Zagreb doveo vrhunske svjetske stručnjake u istraživanju svemira, aeronautike i svemirskih tehnologija.

Uvodno izlaganje održao je dr. sc. Slobodan Danko Bosanac, predsjednik Jadranske aero-svemirske asocijacije koji je rekao da je cilj konferencije poticanje i jačanje regionalne suradnje u istraživanju i razvoju svemirskih znanosti i tehnologija. Iz tog razloga konferencija je zamišljena kako bi potakla uspostavljanje kontakata za razvoj planova o suradnji na području satelitskih tehnologija, raketnog pogona i raketnog inženjeringa. "Namjera je konferencije da postane godišnji skup sudionika u istraživanju i razvoju svemira radi pojačane regionalne suradnje", istakao je dr. sc. Slobodan Danko Bosanac.

Nakon uvodnih izlaganja ravnatelja IRB-a dr. sc. Davida Matthewa Smitha i državnog tajnika pri ministarstvu znanosti i obrazovanja dr. sc. Tome Antičića, koji su pozdravili sve goste i rekli kako je svemir velika prilika za hrvatsku znanost te hrvatsko gospodarstvo i tvrtke, prisutnima se obratio veleposlanik Izraela u Hrvatskoj Ilan Mor koji je rekao da je Izrael najbolji primjer male zemlje koja može raditi velike stvari na području istraživanja svemira jer predstavlja regionalnu silu po broju satelita u svemiru, a nedavno su umalo postali i četvrta nacija koja je trebala mekano sletjeti na Mjesec.

"To se nažalost nije dogodilo ali nije nas obeshrabrilo i vjerujem da ćemo pokušati ponovo", rekao je veleposlanik Mor i dodao kako je Izrael spreman na suradnju u svemirskim istraživanjima i svemirskim tehnologijama sa svim zemljama naše regije, obzirom da već uspješno surađuje i s drugim zemljama i agencijama poput ESA-e.

Centar za Hadronsku terapiju

Ministrica znanosti Crne Gore dr. sc. Sanja Damjanović predstavila je veliki regionalni projekt SEEIST (South East European International Institute for Sustainable Technologies) koji se razvija u suradnji s CERN-om, čiji cilj je stvaranje regionalnog Centra zaHadronsku terapiju, koji će služiti za liječenje raka zračenjem teškim ionima, ali i za istraživanje zračenja općenito, što će svoju primjenu imati i na aplikacije u svemiru.

Obzirom da je takva terapija znatno učinkovitija u liječenju raka u odnosu na klasično zračenje, dr. sc. Damjanović vjeruje da bi regionalni centar za Hadronsku terapiju mogao biti velika stvar po zdravlje svih građana regije, ali i omogućiti važna znanstvena istraživanja protona i teških iona. Lokacija Centra bi trebala biti odabrana između 2020. i 2021. godine, a gradnja započeti 2023.

Svemirska ekonomija vrijedna 329 milijardi dolara  

Na konferenciji se puno govorilo i o komercijalizaciji svemira, pa smo imali prilike poslušati zanimljivo predavanje prof. dr. sc. Heinza Stoewera, jednog od osnivača Europske svemirske agencije, koji je govorio o velikom novcu koji se generira od svemirskih operacija i posebice satelitske tehnologije koja je u stalnom rastu i tu vidi priliku za sve zemlje poput Hrvatske koje se žele uključiti kroz akademsku zajednicu, ali i kroz hrvatske tvrtke koje bi mogle raditi za tu industriju. Dr. sc. Stoewer je rekao da je samo u 2016. godini svjetska svemirska ekonomija vrijedila 329 milijardi dolara, a do 2030. bi se vrijednost mogla popeti na 500 milijardi.

"Neki od najbogatijih ljudi na svijetu sve više financiraju male tvrtke i startupe koji rade na projektima svemirske industrije", rekao je Stoewer i dodao kako će najveći bum imati takozvane "konstelacije", ogromne mreže satelita koje donose internet i prenose podatke u sve dijelove svijeta, a veliki biznis je postalo i promatranje Zemlje, jer su podaci sa satelita važni za navigaciju, poljoprivredu, lociranje prirodnih resursa te praćenje vremena i klime.

Male zemlje u svemirskoj eri

U sklopu konferencije održana je i panel diskusija na temu "Male zemlje u svemirskoj eri", na kojoj su raspravljali Carsten Scharlemann, šef odjela Aerospace Engineering na Sveučilištu primjenjenih znanosti u Austriji, Bertram Arbesser-Rastburg, predsjednik Austrijskog instituta za navigaciju, Andreas Geisler iz Austrijske svemirske agencije i Petr Bares, predsjednik Czech Space Alliance iz Češke, koji su govorili o svojim iskustvima u radu s Europskom svemirskom agencijom. Iz njihove rasprave postalo je očito da svaka zemlja ima svoje drugačije pristupe u radu s ESA-om, no na kraju se svima isplati raditi u tom sektoru.

Andreas Geisler iz Austrijske svemirske agencije navodi da male zemlje trebaju naći svoje niše u kojima mogu raditi za ESA-u. Petr Bares ističe potrebu za infrastrukturom i tvrtkama koje će raditi konkretne projekte jer u protivnom male zemlje mogu izdvajati velike novce za ESA-u, no ako domaće tvrtke ne uzmu poslove, doći će strane čim namirišu novac. Zaključak diskusije je bio da se malim zemljama poput Hrvatske u suradnji s ESA-om pružaju velike prilike, ali je potrebno razviti čitav sektor oko akademske i gospodarske zajednice.

Prvi hrvatski satelit - Perun

Predsjednika Jadranske aero-svemirske asocijacije A3 dr. sc. Slobodana Danka Bosanca upitali smo u kojoj je fazi projekt lansiranja prvog hrvatskog cubesatelita Peruna, koji je A3 najavio prošle godine. "Mi smo imali ekipu i dobar projekt, ali smo imali problem s financijama i zbog toga je projekt bio na ledu. Međutim, od ljeta na ovamo, uključila se grupa mladih, posebice s Algebre koji su došli kao pomoć u marketingu projekta, tako da sada traje velika akcija prikupljanja novca i čim se to napravi mi ćemo imati satelit. Čim ćemo imati sav potreban novac, mi bismo satelit mogli složiti i testirati unutar godine dana, a tada slijedi lansiranje kroz godinu do godinu i pol dana", navodi dr. sc. Bosanac.

Na naše pitanje koje su druge aktivnosti Jadranske aero-svemirske asocijacije, dr. Bosanac kaže kako je je to prije svega obrazovanje, zatim su to organizacije konferencija poput ove, a potom i razvoj tehnologija, no to ponajviše ovisi o političkoj violji. "Mi imamo stručnjake za recimo raketne tehnologije pa bi se mogli razvijati u tom smjeru, a idemo i u komercijalizaciju satelita. Nakon Peruna 1 željeli bismo u svemir poslati nove satelite s nekom svrhom, poput recimo monitoringa zagađenja Jadrana. Nakon toga idemo i u smjeru velikih projekata poput razvoja ionske propulzije i hibridne propulzije, odnosno razvoja stvari koje su bitne za putovanje svemirom. "Ono što je najvažnije je da se napravi nacionalni program svemirskog razvoja oko kojeg bi se okupile sve zainteresirane tvrtke. Ovako dok se još ne zna kuda se ide i koji je program one ne vide svoj interes", zaključuje dr. Bosanac.

Ionska propulzija iz Strukovne škole Đurđevac

U hodniku ispred dvorane u kojem se održavala konferencija primijetili smo neku neobičnu "skalameriju" i saznali da se radi o projektu motora na ionsku propulziju koji razvija Sekcija za svemirsku tehnologiju Strukovne škole Đurđevac. Ni više ni manje učenici su predstavili ionski motor, tehnologiju budućnosti svemirskog pogona kakav se razvija u NASA-i i vrhunskim svjetskim istraživačkim laboratorijima. Učenik Karlo Jakupec rekao nam je da im je ideja bila napraviti ionski motor koji stvara potisak s ubrzavanjem iona koji doista radi i u tome su uspjeli. To su nam i demonstrirali pa smo mogli vidjeti kako se nakon priključivanja struje iza motora stvara mali potisak koji je dovoljno jak da zanjiše tanke listiće metalne folije.

Vjerujemo da bi Karlo i ekipa mogli napraviti velike stvari u budućnosti ukoliko će Hrvatska znati prepoznati i poduprijeti taj i slične projekte koji bi se mogli razvijati za svemirske tehnologije i jednog nas dana staviti na kartu svemirskih nacija.

Stoga želimo da ova prva svemirska konferencija u Hrvatskoj napokon pokrene stvari u tom smjeru kako bi Karlo i njegov tim mogli i dalje svoje snove sanjati u Hrvatskoj a ne u nekoj "zelenijoj" državi.