Virtualno LED nebo na vašem stropu

Osjećaj slobode i gotovo neograničene prostornosti koji možemo doživjeti na otvorenom je upravo ono što znanstvenici Stuttgarskog instituta za industrijske tehnologije i inženjering IAO Fraunhofer, žele uvesti u naše domove i radne prostore.

Naime, izradili su svijetleći strop koji se proteže uzduž cijele pokusne prostorije i simulira uvjete osvijetljena koji podsjećaju na one kakvi su u prirodi nastali prolaskom oblaka, s čime je postignut dojam otvorenosti prostora.

Inovativni svijetleći strop koji su proizveli u suradnji sa svojim partnerima i znanstvenicima iz tvrtke LEiDs GmbH, sastoji se od ploča promjera 50 cm, a svaka od njih posjeduje po 288 svjetlosnih dioda. 30 cm ispod svake ploče nalazi se difuzni film mat bijele boje, koji osigurava da se pojedine točke svjetlosti ne percipiraju kao takve, kreirajući homogeno osvijetljene koje obasjava cijelu prostoriju.

Znanstvenici su koristili kombinaciju crvenih, plavih, zelenih i bijelih LED dioda kako bi proizveli cjelovit svjetlosni spektar. Takva kombinacija omogućuje generiranje preko 16 milijuna boja. Štoviše, bijele LED diode su energetski učinkovitije od obojenih svjetala, što sustavu spušta utrošak energije na minimum.

Glavni fokus u razvoju ovakvog virtualnog neba je težnja za simulacijom prirodnih uvjeta osvjetljenja kao što biva u prirodi oblačnim danom. U svrhu postizanja ovog cilja, znanstvenici su pomno istražili prirodnu svjetlost kako bi saznali kako i kojom brzinom se zapravo mijenja svjetlosni spektar dok oblaci plove uzduž neba.

"LED diode nam omogućavaju simulaciju ovih dinamičnih promjena u svjetlosti, a te fluktuacije nisu vidljive golom oku. Kada bi to bilo slučaj, takva bi rasvjeta ometala ljude u njihovom radu" govori dr. Matthias Bues, voditelj odjela u IAO.

Rezultati preliminarnog istraživanja nalažu da je takvo dinamičko osvijetljene korisnicima iznimno ugodno, osobito u radnoj atmosferi. Studija je obuhvatila deset volontera koji su pod okriljem studije proveli svoj svakodnevni rad tijekom četiri dana pod uvjetima osvjetljenja rasvjete promjera 60 cm i 30 cm. Tijekom prvog dana rasvjeta je bila statična, svijetlila je u istom položaju kako je i postavljena. Drugog dana, svjetla su se polagano rotirala, a treći dan je brzina podešena na najbržu razini fluktuacije svjetla. Četvrtog dana sudionici studije su sami trebali odabrati razine brzine dinamičke rotacije i izmjene svjetla, a čak 80 % ih je odabralo posljednju, najbržu opciju dinamičkog osvjetljenja.

Prototip ovakvog virtualnog neba obuhvaća područje od 32 četvorna metra, a u punoj snazi, "uredsko nebo" svijetli intenzitetom većim od 3.000 luxa, mada je već i intenzitet od 500 do 1.000 luxa dovoljan za stvaranje udobne razine rasvjete.

Znanstvenici su model virtualnog neba izložili u ožujku na na CeBIT sajmu u Hannoveru, a institut je trenutno već zatrpan brojnim upitima i narudžbama velikog broja zainteresiranih potencijalnih konzumenata novog tipa rasvjete budućnosti. Umjetna nebeska rasvjeta za sada stoji oko 1.000 eura po četvornom metru, no velika je vjerojatnost da će se cijena snižavati obzirom na rastuću popularnost i mogućnost proizvodnje velikog broja jedinica, što bi dakako doprinijelo smanjenju cijene.

VIDEO - Model virtualnog neba na CEBIT-u 2012

Izvor: znano.st