VIDEO: Roboti grade najveći viseći vrt

Viseći vrtovi Babilona smatrani su za jedno od sedam svjetskih čuda, i navodno ih je oko 600. g. pr. Kr. dao sagraditi Nabukodonosor II za svoju ženu Amitis od Medije koja je čeznula za svojom domovinom.

Druga teorija pak kaže da su sagrađeni za mitološku kraljicu Semiramidu koja je vladala na prijelazu iz 9. u 8. stoljeće pr. Kr. Iz tog razloga češće se koristi naziv Semiramidini viseći vrtovi, mada na mjestu nekadašnjeg Babilona postoji premalo arheoloških dokaza da su doista postojali.

Dok arheolozi i povjesničari nastoje ustanoviti koliko je ta legenda istinita, znanstvenici Švicarskog federalnog Instituta za tehnologije, znanosti i menadžmenta ETH Zurich, odlučili su koristiti robote za konstrukciju umjetničke vizije Semiramidinih visećih vrtova koju su dizajnirali arhitekti iz tvrtke Müller Illien Landscape Architects iz Züricha i švicarska građevinska tvrtka Timbatec.

Planovi zahtijevaju da drvena inačica Semiramidinih visećih vrtova bude visoka 22,5 metara i uključuje pet podesta s drvenim teglama ispunjenih biljkama koje će biti poduprte s osam čeličnih stupova, a nalazit će se u Tehnološkom parku u švicarskom gradu Zugu.

Ako ručno gradite složenu drvenu konstrukciju, bilo bi prilično teško podići teške drvene komponente, postaviti ih u precizno poravnanje, a zatim ih držati poravnate dok su zalijepljene. Zato švicarski tim koristi robote koji obavljaju velik dio posla.

Konstrukcija se sastavlja u Laboratoriju za robotsku proizvodnju ETH Zuricha, gdje četiri robotske ruke rade u skladu kako bi odabrale i podigle unaprijed izrezane ploče od šperploče, postavile ih jednu do druge u željenoj konfiguraciji, a zatim ih drže na mjestu dok ljudski radnici nanose smolu za lijepljenje kako bi ih spojili.

To je velik posao, jer se svaki podest s teglom sastoji od 51 do 88 takvih ploča, pa poseban algoritam upravljanja osigurava da se ruke ne sudaraju jedna s drugom dok sastavljaju konstrukciju.

Prilagođeni softver također je korišten u procesu dizajna, automatski prilagođavajući cjelokupnu geometriju ako bi se pomaknula jedna točka na računalnom modelu podloge. Program je također ukazao na to kako će različiti izbori dizajna utjecati na čimbenike kao što su navodnjavanje, proizvodni proces i nosivost.

Planovi predviđaju da Semiramida bude dovršena i potpuno posađena do proljeća, a proces robotske montaže možete vidjeti u ovom videu.

 "Semiramida je projekt za arhitektonska istraživanja, koji okuplja ljude unutar i izvan ETH-a i unaprjeđuje ključne istraživačke teme sadašnjosti, kao što su interaktivni arhitektonski dizajn i digitalna izrada," kaže prof. Matthias Kohler s ETH Zuricha.