Sićušan čip za lociranje bez satelita

GPS je postao naš svakodnevni život, te više gotovo da nema pametnih telefona, automobila, brodova i zrakoplova koji ne posjeduju taj sustav satelitskog praćenja.

No američka vojna znanstvena agencija DARPA je predstavila svoj sićušan čip koji može omogućiti lokacijsko praćenje bez potrebe za skupom mrežom i orbitalnim satelitima. Ovaj mali čip u sebi skriva 3 žiroskopa, 3 akcelometra i "master sat", a kada se kombinira s računalnim softverom, može funkcionirati na vrlo sličan način kao što to radi GPS.

Da bi se moglo omogućiti lokacijsko praćenje bez GPS-a, potrebni su podaci koji precizno određuju poziciju između točki A i B, odnosno orijentacija, ubrzanje i vrijeme, a novi čip sve to ima integrirano u sebi.

Senzori i jedinica za mjerenje vremena su zapakirani u prostor veličine 10 kvadratnih milimetara, a svaki sloj od kojeg se čip sastoji je debljine od samo 50 mikrona, otprilike poput debljine jedne ljudske vlasi.

Osnovna namjena ovog čipa je za ugrađivanje u male droneove i robote koji mogu sami prilagođavati svoju putanju, te naravno kao pričuvni sustav kada drugi jači lokacijski sustavi odu k vragu.

Sustav je toliko mali da DARPA kaže kako bi se mogao ugrađivati u metke i male projektile koji bi pronalazili svoje mete kada je GPS sustav oštećen ili nedostupan.

"Svi strukturalni layeri senzora i integriranih sklopova su napravljeni od silicija, a konačni rezultat je čip koji je dovoljno mali i robustan za situacije kada je GPS nedostupan, ili za potrebe lociranja tijekom kraćeg vremenskog razdoblja, za praćenje osoba, navigaciju, te za ugradnju u municiju manjeg i većeg kalibra", kaže Andrei Shkel, DARPA-in programski direktor.

Uglavnom, sada vam je jasno da uskoro nećete moći pobjeći ni od humanoidnih robota, ali ni od metaka kojima će vas gađati kad krenu u terminiranje ljudske rase.

Nadamo se da će se naći i civilna primjena ovog čipa, a na pamet nam prije svega pada zaštita protiv krađe bicikla, s čime smo i sami imali neugodnih iskustava, no očito je da današnja znanost prvo mora izmisliti nešto što će nas ubijati, a tek onda ono što bi nas moglo čuvati.