Studenti i AI dešifrirali uništeni svitak star 2000 godina
- Objavljeno u Svijet
Prije dvije tisuće godina erupcija Vezuva zatrpala je drevnu biblioteku papirusnih svitaka danas poznatu kao Herkulanejski papirusi.
U 18. stoljeću svici su otkriveni, a više od 800 ih je sada pohranjeno u knjižnici u Napulju, Italija. Te grudice karboniziranog pepela ne mogu se otvoriti bez ozbiljnog oštećenja, no 15. ožujka 2023., Nat Friedman, Daniel Gross i Brent Seales pokrenuli su natjecanje pod nazivom Vesuvius Challenge kako bi se svici pročitali.
Globalna zajednica natjecatelja i suradnika okupila se kako bi riješila problem računalnim vidom, strojnim učenjem i napornim radom te su započeli sa slanjem dešifriranih tekstova.
Postojao je jedan podnesak koji se jasno isticao od ostalih i ispunio kriterije natječaja, 4 odlomka od po 140 znakova svaki, s najmanje 85% znakova koji se mogu povratiti. Osim toga, podnesak uključuje još 11 stupaca teksta s ukupno više od 2000 znakova.
Pobjednički tim čine Youssef Nader, doktorant u Berlinu, Luke Farritor, pripravnik i student SpaceX-a, i Julian Schillinger, švicarski student robotike, koji su izradili AI model koji je uspio povratiti slova koristeći prepoznavanje uzoraka.
Troje studenata osvojilo je nagradu od 700.000 dolara nakon što su pomoću umjetne inteligencije pročitali 2000 godina star svitak spaljen tijekom erupcije Vezuva 79. godine.
Drevni tekst do sada je bio nečitljiv nakon što je spaljen u rimskom gradu Herculaneumu tijekom iste erupcije koja je uništila Pompeje, a smatra se da je pripadao tastu Julija Cezara i govori o glazbi i hrani.
Ako vas zanima što je sve konkretno dešifrirano, detalje možete pronaći na ovoj poveznici, no reći ćemo vam da se primjerice, u dva isječka iz dva uzastopna stupca svitka, autor bavi pitanjem može li i kako dostupnost dobara, poput hrane, utjecati na užitak koji ona pruža.
"Pružaju li stvari koje su dostupne u manjim količinama više zadovoljstva od onih koje su dostupne u izobilju? Kao i u slučaju hrane, ne vjerujemo odmah da su stvari koje su rijetke apsolutno ugodnije od onih kojih ima u izobilju. Međutim, je li nam prirodno lakše bez stvari kojih ima u izobilju? Takva pitanja će se često razmatrati."
Na početku prvoga teksta spominje se stanoviti Xenophantos, vjerojatno glazbenik, kojeg spominje i Philodemus u svom djelu o glazbi.
Smatra se da je Philodemus, iz epikurejske škole, bio filozof koji je boravio u vili, radeći u maloj knjižnici u kojoj su pronađeni svici.
Zahvaljujući AI modelu studenata možemo očekivati mnogo više Philodemusovih radova, a autori natječaja kažu kako bi među svicima mogali postojati i drugi tekstovi, Aristotelov dijalog, izgubljena Livijeva povijest, izgubljeno Homerovo epsko djelo, pjesma iz Sapfe i tko zna kakva sve blaga koja su skrivena u ovim grudama pepela.
Kako se čini, AI bi nam mogao znatno unaprijediti povijest antike.