Obilježavanje 50 godina Europske patentne konvencije
- Objavljeno u Svijet
Prošle godine u Hrvatskoj je registrirano 12.905 patenata iz raznih domena tehnologije i znanosti, što svjedoči o tome da su Hrvati vrlo inovativan narod te da svoje inovacije zaštićuju patentima pod kapom Europskog patentnog sustava.
Europsku patentnu konvenciju (European Patent Convention – EPC) potpisalo je u Münchenu 5. listopada 1973. inicijalno 16 zemalja, a njome je uspostavljena Europska patentna organizacija pod okriljem koje djeluje europski patentni sustav, kao i Europski patentni ured (European Patent Office - EPO) kao izvršno tijelo Organizacije.
Konvencija je stupila na snagu 1977. godine i od tada podnositelji mogu podnijeti jednu patentnu prijavu EPO-u kojom, ako im se temeljem nje priznati Europski patent, stječu patentnu zaštitu u odabranim ili svim članicama Konvencije.
Europski patentni ured započeo je s radom 1977. godine te je od 1980. godine kada su priznati prvi Europski patenti prerastao u organizaciju s više od 7000 zaposlenika, koja godišnje prizna približno 100 000 Europskih patenata.
Do danas je 39 zemalja postalo članicom Konvencije te njihovi predstavnici, putem Upravnog vijeća u kojem svaka članica ima svog predstavnika, upravljaju radom Europske patentne organizacije i nadziru rad Europskog patentnog ureda.
Republika Hrvatska kao jedna od članica, uz obilježavanje 50. godišnjice potpisivanja Konvencije, u 2023. godini također obilježava značajne nacionalne obljetnice. Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Europske patentne organizacije o suradnji na području patenata (Sporazum o suradnji i proširenju), potpisan u je prije 20 godina u Münchenu, 16. lipnja 2003. godine, a stupio je na snagu 1. travnja 2004. Ovaj Sporazum predstavljao je inicijalnu fazu suradnje do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj patentnoj konvenciji, formalno s 1. siječnjem 2008. godine, te se ove godine obilježava i 15 godina pristupanja Republike Hrvatske Konvenciji.
Uz visokokvalitetan i učinkovit postupak stjecanja patentne zaštite u Republici Hrvatskoj putem Europskog patenta, kao alternativa nacionalnom postupku za prijavitelje patenta zainteresirane za zaštitu u više europskih zemalja, pristupanje Konvenciji omogućilo je blisku stručnu suradnju Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo u razvoju vlastitih stručnih, tehničkih te ukupnih institucionalnih kapaciteta u području patentne zaštite. Hrvatski stručnjaci (ne samo oni iz Zavoda nego i šire) surađuju u europskoj mreži patentnih stručnjaka, sudjeluju u vrhunskim stručnim programima izobrazbe pri EPO-u, koriste sofisticirane EPO-ve softverske alate za pretraživanje stanja tehnike u nacionalnom postupku priznavanja patenata, a projektom strojnog prevođenja patentnih prijava na hrvatski jezik već godinama prije današnjih širokih mogućnosti prevođenja putem najnovijih tehnologija omogućen je širi pristup patentnim dokumentima korisnicima iz Hrvatske.
Kako bi obilježio ovu značajnu godišnjicu Europski patentni ured tijekom 2023. godine organizira različita prigodna događanja i aktivnosti kojima odaje počast svima - državama članicama, zaposlenicima, partnerima, korisnicima te izumiteljima - koji su zajednički pridonijeli ostvarenju vizije potpisnica Konvencije, ujedinjenih u uvjerenju da je tješnja suradnja između europskih država korisna za inovacije te doprinosi miru i blagostanju u Europi.
Na središnjem obilježavanju u Münchenu koje se održava uoči 176. sjednice Upravnog odbora Europske patentne organizacije, u ime Republike Hrvatske sudjelovat će glavna ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac i v.d. zamjenice ravnateljice Irena Tušek, kao predstavnica i zamjenica predstavnice Republike Hrvatske u Upravnom vijeću Europske patentne organizacije.