Macron želi moći blokirati društvene mreže

Prosvjedi potresaju Francusku već više od tjedan dana nakon što je policija ubila 17-godišnjaka sjevernoafričkog porijekla.

Predsjednik Macron je izjavio da njegova vlada treba ovlasti za blokiranje društvenih medija kako bi suzbila prosvjede.

Francuski zakonodavci također razmatraju novu mjeru nadzora koju kritičari nazivaju autoritarnom.

Ubrzo nakon što je objavljena vijest da je francuska policija ubila 17-godišnjaka sjevernoafričkog porijekla 27. lipnja, prosvjedi su izbili diljem zemlje. Ti prosvjedi su se ponekad pretvarali u nasilje. Prosvjednici su zapalili automobile i zgrade. Policija je uhitila tisuće ljudi.

Usred svega toga, kritičari tvrde da vlada predvođena francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom zauzima autoritarni stav.

Prvo, 4. srpnja, tijekom sastanka s gradonačelnicima, Macron je sugerirao da vlada treba ovlasti za reguliranje ili blokiranje društvenih mreža tijekom većih prosvjeda.

Kasnije je glasnogovornik vlade tvrdio da je Macron možda mislio samo na blokiranje određenih funkcija na društvenim medijskim platformama, poput Snapchat karti, kako bi suzbio mogućnost prosvjednika da organiziraju okupljanja, izvijestio je Washington Post.

Zatim su francuski zakonodavci 5. srpnja odobrili policijski nadzor nad osumnjičenicima putem pristupa GPS-u, kameri i mikrofonu na njihovim uređajima uz dozvolu suca, izvijestio je nacionalni list Le Monde. Ta mjera je dio šireg zakona o pravosudnoj reformi koja trenutno prolazi kroz francuski parlament.

Mjera izaziva „ozbiljnu zabrinutost zbog kršenja temeljnih sloboda“, tvrde zagovornici digitalnih prava iz skupine La Quadrature du Net, prema Le Monde.

U međuvremenu, Eliska Pirkova, viša analitičarka politikapolitike u organizaciji Access Now - zagovarateljici digitalnih prava, nazvala je prijedlog blokiranja društvenih medija „jakim udarcem na demokraciju“, prema Washington Postu.

S druge strane, kako prenosi Washington Post, kako ljevičarski tako i desničarski zakonodavci okarakterizirali su komentare francuskog predsjednika Macrona, koji se smatra centristom, o blokiranju društvenih medija kao antidemokratske. Čak i članovi Macronove vlastite stranke, Renaissance Party, nazivaju predloženu politiku pogreškom.

Washington Post izvještava da u Europi ne postoji zemlja koja potpuno blokira društvene medije, ali zemlje poput Španjolske, Bjelorusije, Turske i Ukrajine su postavile ograničenja na njihovu upotrebu.

U drugim dijelovima svijeta, cenzura društvenih medija je u porastu posljednjih godina.

U nastojanju da spriječe ljude da se okupljaju na prosvjedima protiv ograničenja uzrokovanih COVID-19, kineska vlada cenzurira rasprave o određenim gradovima na društvenim medijima, prema BBC-u. Istodobno, Human Rights Watch izvješćuje da Rusija vrši ogroman pritisak na društvene medijske kompanije koje posluju u zemlji kako bi cenzurirale objave koje vladini dužnosnici smatraju „ilegalnim“. Te objave uključuju pozive na prosvjed, prema organizaciji za zaštitu ljudskih prava.

Sličan pristup policije pristupu geolokacijskim podacima i kamerama uživo predstavlja stalni problem u području digitalne politike u Sjedinjenim Američkim Državama.

Iako je presuda Vrhovnog suda iz 2018. ograničila sposobnost policije da koristi podatke o lokaciji bez nadzora suca, Wall Street Journal izvijestio je da je savezna vlada uspjela zaobići tu presudu kupovinom podataka korisnika od marketinških tvrtki. Na primjer, u veljači 2020., Ministarstvo domovinske sigurnosti je izvuklo podatke o lokaciji iz aplikacija za mobilne telefone za upotrebu u kontroli imigracije i nadzoru granice, prema Journalu.

Američka policija također koristi privatne kamere poput Amazonovog Ringa za nadzor. U studenom 2022., grad San Francisco donio je zakon koji policiji omogućuje zahtjev za pristup uživo prijenosima s kamera za kućnu sigurnost povezanim s internetom, izvijestio je New York Times.