Europarlament traži dulji vijek trajanja proizvoda

Zastupnici Europarlamenta usvojili su prijedlog nove rezolucije o dužem vijeku trajanja proizvoda, kojom se želi postaviti minimalne kriterije za životni vijek proizvoda, bolje informirati potrošače o trajnosti aparata koje kupuju te potaknuti popravke.

Ovaj prijedlog usvojen je nakon što su zastupnici dobili Izviješće o dugovječnosti proizvoda autora Pascala Duranda, u kojem se između ostaloga navodi da prosječan pametni telefon, mali elektronički aparati, igračke i odjeća danas traju između jedne i dvije godine. Laptopi, bicikli, sportska odjeća ili pokrivala za krevet nisu mnogo bolji, i obično se mijenjaju svake tri ili četiri godine, pa je stoga Parlament glasovao o izvješću koje traži konkretne mjere kako bi se spriječilo traćenje novca, energije i resursa.

Zastupnici se zalažu za dugovječnije proizvode na tržištu i minimalne standarde uz pomoć europskih organizacija za izdavanje certifikata o kvaliteti proizvoda, kao i za modularnu proizvodnju kako bi se proizvodi mogli jednostavnije popravljati. Ostale moguće prednosti bile bi jednostavno zamjenjivi materijali i tehnike koje omogućuju popravke - primjerice korištenjem vijaka umjesto stapanja rubova.

Parlament je također usvojio i prijedloge hrvatske zastupnice Biljane Borzan iz Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, članice Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, koja je tražila da se uvedu mjere protiv planiranog zastarijevanja - namjerno osmišljenih ugrađenih problema u proizvodima kako bi isti imali kraći životni vijek. S obzirom na to da ih je teško dokazati, zastupnici pozivaju Komisiju da usvoji nezavisan sustav za provjeru.

Prema istraživanju Eurobarometra više od 90 posto Europljana smatra da proizvodi trebaju imati oznake očekivanog životnog vijeka, a zastupnici se slažu da treba postaviti sustav označavanja.

„Ako potrošač otkrije proizvod koji je 30 do 40 posto jeftiniji, a ne očekuje da će se aparat pokvariti za dvije godine umjesto za deset, naravno da će odabrati jeftiniji proizvod“, objašnjava Pascal Durand koji dodaje da je duži životni vijek proizvoda izazov za proizvođače, ali može biti prednost za male i srednje tvrtke te sve one koji se ne mogu natjecati cijenama.  

U svakom slučaju pozdravljamo ovaj prijedlog Europarlamenta, no nije nam jasno kako će se nova rezolucija primjenjivati u praksi, obzirom da bi to podrazumijevalo da će recimo svi mobiteli svih proizvođača biti jednako dugovječni, bez obzira koliko koštali i od kakvih materijala bili izrađeni. Nekako imamo osjećaj da bi Europarlament mogao jedino naložiti proizvođačima da daju dulje garancije na svoje proizvode, jer je teško očekivati da bi rezolucija mogla recimo regulirati modularnost uređaja s dijelovima koji se mogu jednostavno zamijeniti ili popravljati, jer bi to bilo direktno uplitanje politike u procese proizvodnje.

S druge strane Borzan i europarlamentarci tvrde da bi već i samo uvođenje oznake za minimalnu trajnost proizvoda dovelo do povećanja prodaje, jer su istraživanja ukazala da su kupci voljni platiti više za trajnost, pa bi recimo potrošili i 100 eura više na perilicu rublja koja bi imala 2 godine dulji garantni rok. Nismo doduše sigurni da tako razmišljaju i hrvatski kupci, no nadamo se da će nam ovo svima donijeti nešto dobro, iako mislimo da ljudi ne mijenjaju mobitele svaku godinu-dvije zbog toga što se kvare, već prvenstveno stoga što žele imati novi uređaj s novim mogućnostima, boljom kamerom, boljim hardverom i softverom i da se s njim mogu praviti važni. Kod laptopa je situacija možda drugačija, ali mnogi proizvođači već duže vrijeme mame kupce besplatnim produženim jamstvima i do 5 godina, pa im neće biti problem produžiti garanciju za koju godinu prema nalogu Europarlamenta.