Projekti i praksa: most između teorije i karijere

Naš tradicionalni posebni prilog VIDI.edu kroz 15 godina objavljivanja u stopu prati razvoj kurikuluma, implementaciju novih tehnologija koje se neprestano i užurbano razvijaju te smo nerijetko ostali impresionirani načinom na koji naše vodeće visokoškolske STEM ustanove ostaju u korak s trendovima.

Potvrdili su nam to i brojni razgovori s ljudima iz vodećih domaćih IT tvrtki koje imaju visok ugled i u svijetu. Kao pravilo, studenti koji dolaze s hrvatskih IT fakulteta mogu se u većini slučajeva pohvaliti visokom razinom znanja. No to nije jedini sastojak koji je potreban kako bi se odmah krenulo u uspješnu karijeru. 

Spajanje teorije i prakse

Postoji veliki nesrazmjer između temeljnih znanja i njihove primjene u stvarnom svijetu na projektima, a upravo tu rupu na različite načine pokušavaju popuniti domaći pružatelji visokog obrazovanja u STEM području. U pravilu, dva su načina na koja većina svoje studente pokušava što više osposobiti za realne scenarije. Radi se o stručnim praksama koje se nerijetko provode baš u spomenutim uspješnim domaćim IT tvrtkama te o radu na projektima iz realnog sektora.

Upravo smo na ovim temeljima krenuli graditi temu za ovo izdanje posebnog priloga VIDI.edu te smo se prošetali kroz najjače fakultete i učilišta i ispitali ih na koji su način oni organizirali praktičnu nastavu, rad na projektima i kontakte s realnim sektorom. 

Istovremeno smo prošetali kroz nekoliko uspješnih domaćih IT tvrtki koje su nam dale pogled iz drugog kuta i otkrile što one vide, očekuju te što bi poboljšale u cjelokupnom procesu obrazovanja. Zajednički nazivnik tvrtki i fakulteta je suradnja za koju su obje strane izuzetno zainteresirane i koja se odvija na nekoliko razina, pri čemu su najveći dobitnici sami studenti. Njima se otvaraju brojne mogućnosti razvoja vještina, direktnog pristupa tajnama poslovanja u realnim timovima s rokovima, preprekama i potpuno novom načinu razmišljanja koje nije striktno u okvirima postojećih tehnologija i procesa, već nerijetko zahtijeva i novi način rada.

Put do posla

Skriveni benefit za studente kod ovakvog pristupa u kojem studenti viših godina dolaze u tvrtke i rade na projektima ili sudjeluju na nekim oblicima ljetne prakse, jest mogućnost upoznavanja budućih poslodavaca i nisu rijetke priče da su upravo te polaznike praksi tvrtke zaposlile. Za poduzeća je to jedan od učinkovitijih načina pronalaska novih zaposlenika. S obzirom da domaća IT industrija i dalje raste unatoč klimavom globalnom IT sektoru u zadnjih godinu-dvije, ovakav matchmaking doista je pobjeda za sve strane u priči. No o tome kako to doista izgleda, pitali smo predstavnike snažnih domaćih IT tvrtki.

Devot

Studenti trebaju bolje komunikacijske vještine

Jedna od domaćih developerskih tvrtki u usponu je i zagrebački Devot, tvrtka koja je u svojih osam godina uspjela narasti na više od sto ljudi i dobitnica je više priznanja. Deloitte je Devot uvrstio u tehnoloških Fast 50 za središnju Europu, a Financial Times među najbrže rastuće europske kompanije. O našoj temi razgovarali smo s Matejem Dragunom koji je na poziciji Head of Engineering. U samom početku istaknuo je ono što je primijetio kod novih kandidata.

„Kao Head of Engineering, često sudjelujem u intervjuima s tehničkim kandidatima i primijetio sam nekoliko stvari koje nedostaju, a često se odnose na tzv. „soft skillove“. Prva među njima je komunikacija. Mnogi novi diplomanti imaju poteškoća u jasnoj i učinkovitoj komunikaciji svojih ideja i problema, što je ključno za rad u timu.

Druga važna vještina je razumijevanje da nisu sami i da ne trebaju sve raditi sami. Podjela odgovornosti i povjerenje da će kolege uspješno riješiti svoj dio posla je često izazov. Učenje kako raditi zajedno i vjerovati drugima u timu je ključno za uspjeh na stvarnim projektima.

Također, kolegijalnost. Potrebno je prepoznati kada nekome treba pomoć ili čak kada i mi sami trebamo pomoć. Ta spremnost da se pruži i zatraži podrška unutar tima čini radno okruženje učinkovitijim, ali i ugodnijim za sve.“

Matej smatra da su studentski rad na projektima i stručna praksa vrlo važni za razvoj vještina jer se na taj način uvijek više nauči.

„Ovi oblici angažmana omogućuju studentima da primijene teoretsko znanje stečeno na fakultetu u stvarnim situacijama, što je ključno za razvoj praktičnih vještina. 

Pored toga, studenti stječu iskustvo rada u timu, razvijaju komunikacijske vještine i upoznaju se s industrijskim standardima i praksama, što ih čini spremnijima za ulazak na tržište rada.“

Devot inače trenutačno nema formalni program praksi, ali postoji aktivna suradnja s fakultetima kroz sudjelovanje na eventima kao što su Job Fair i drugi. Head of Engineering napomenuo je da se u skorije vrijeme planira implementirati formalni program praksi. 

Ars Futura

Kaskanje za alatima koji se koriste u industriji

Dizajn i razvoj rješenja su core business za Ars Futuru, tvrtku koja od 2013. radi na globalnom tržištu. Jedna od referenci za razgovor o potencijalnim zaposlenicima je i nagrada za Najboljeg poslodavca koju je ova tvrtka osvojila četiri godine zaredom. Naš sugovornik bio je Roko Marinović, Senior full-stack engineer i web lead. Kao ključni izazov detektirao je manjak razvijenih mekih vještina kao što su timski rad, asertivnost te komunikacijske vještine u pismenom i usmenom obliku.

„Često se događa da fakulteti nekoliko godina kasne za tehnologijama i alatima koji se koriste u industriji, a studente ne potiču na samostalno istraživanje, pa njihovo poznavanje istih ne bude dovoljno razvijeno. Naš zadatak je onda raditi na njihovom razvoju samostalnosti i pomoći im da izrastu u snalažljive i sposobne dizajnere, developere, testere i slično.“

Roko smatra da studenti mogu puno toga dobiti od praksi i rada na realnim projektima.

„Od iskustva, znanja, rasta i razvoja, mentorstva od kolega s više iskustva, pa sve do novih mogućnosti za zapošljavanje nakon fakulteta, bilo u firmi u kojoj odrađuju praksu, bilo u drugima. Također, studenti se na projektima uče funkcionirati u poslovnoj okolini, komunicirati s klijentima, raditi u timu te poštivati postavljene rokove.“

Tvrtka inače surađuje sa studentima kroz zapošljavanje na pola radnog vremena, pri čemu rade s iskusnim mentorima na internim projektima, a potom i na klijentskim zadacima.

„Tu se od njih očekuje odgovornost prema radu, ali nikad nisu prepušteni sami sebi. 

Osim toga, s fakultetima surađujemo putem udruga, raznih studentskih događaja i projekata. Redovito nas možete pronaći na događanjima kao što su JobFair, Career Speed Dating, studentska natjecanja eSTUDENT-a, Career Weeku FOI-ja i slično.“

Roko misli da su studenti najčešće spremni za ulazak na tržište, ali uz mentorstvo iskusnijih kolega. Na fakultetima se stječu solidne osnove teorijskog i praktičnog znanja. Postoji ipak prostor za napredak, kako bi s više samopouzdanja i iskustva ušli u stvarne poslovne uvjete.

Gauss

Više kritičkog razmišljanja i sposobnosti rješavanja problema

Osječki Gauss sa svojih 60+ zaposlenika nudi širok spektar rješenja od cloud softvera, mobilnih aplikacija, web rješenja i custom produkata poput Celero One cloud softvera, nedavno razvijenog za jednog njemačkog klijenta. CEO tvrtke Ivan Lozančić detektirao je nekoliko benefita koje studenti mogu dobiti radom na realnim projektima:

„Praktično iskustvo - suočavanje sa stvarnim izazovima i problemima daje im priliku da primijene teorijska znanja u praksi. Vide onako kako je zapravo, ne onako kako je u teoriji ili u knjizi :)

Profesionalne vještine - razvijaju specifične vještine koje su relevantne za njihovu buduću karijeru, poput upravljanja projektima, analitičkog razmišljanja i tehničkih vještina. Mi uobičajeno sve naše djelatnike specijaliziramo za određeno tehničko ili ekonomsko područje, isto tako pokušavamo pronaći smjer i našim praktikantima kako ih s vremenom upoznajemo.

Mreža kontakata - kroz interakciju s mentorima i kolegama, studenti grade mrežu profesionalnih kontakata koja im može biti korisna u budućnosti. Čak i ako ne ostanu u tvrtki, ostavljamo trajni trag jedni na druge, što olakšava daljnji životni put.

Samopouzdanje - stjecanje stvarnog radnog iskustva povećava njihovo samopouzdanje i pripremljenost za ulazak na tržište rada. Svaki radni dan samopouzdanje je barem mrvicu veće nego prethodni dan.“

Ivan je primijetio da diplomantima nakon završetka fakulteta nedostaju meke vještine kao što su komunikacija, timski rad i rješavanje konflikata. Trebali bi se upoznati s pojmom stress management, 

Neuralab

Projekti kao put do razumijevanja složenosti realnog svijeta

Neuralab je tvrtka s 15 godina iskustva u razvoju eCommerce projekata, web stranica, UX dizajna i brojnih drugih projekata. Vlasnik tvrtke Krešimir Končić kao ključnu komponentu detektirao je razliku između teorijskih znanja i dinamike stvarnog poslovnog svijeta.

„Jedan od najčešćih problema koji primjećujem kod diplomiranih studenata je tzv. tehnološki fetišizam - gledanje na organizaciju kroz pretjerano simplificiranu prizmu alata, programa i turn-key rješenja. Na primjer, ako im mentor kaže da imamo problema s marketingom određenog proizvoda, studenti često odmah posegnu za novim Google Adwords alatom kao magičnim rješenjem koje će riješiti sve probleme. Ovo je razumljivo s obzirom na to da su tijekom studija navikli raditi u objektivno mjerljivim scenarijima kolokvija, ispita i semestara - gdje su zadaci jasno definirani s jasnim inputom i outputom. 

Najveći nedostatak trenutnog „skillseta” je nedostatak razumijevanja složenosti realnog svijeta gdje na output utječe mnogo više parametara od samog alata. Također, primjećuje se manjak odvažnosti i proaktivnosti kod studenata, što može biti rezultat manjka prilika za samostalno donošenje odluka i preuzimanje odgovornosti tijekom studija. Neki autori - poput Jonathana Haidta - smatraju da je uzrok tome pandemija mobitela i društvenih mreža u nastavi, no oko toga trenutno vlada velika debata.“

Končić ne može dovoljno naglasiti vrijednost studentskog rada i prakse, te smatra da niti tvrtke Neuralab ne bi bilo da nije sudjelovao na raznim EU praktikumima.

„Ovakva iskustva inače omogućuju studentima da steknu praktične vještine i stvarni uvid u poslovne procese koji nadilaze teorijska znanja stečena tijekom studija. Također, rad unutar studentskih udruga pruža dragocjeno iskustvo u organizaciji i vođenju projekata, što je često slično stvarnom poslovnom okruženju. Na primjer, skupljanje donacija za udrugu uključuje klasične prodajne zadatke, dok organiziranje studentskih manifestacija podsjeća na upravljanje projektima, a sve to uključuje razumijevanje i upravljanje ljudskim dinamikama - koje su ključne za razvoj bilo čije karijere.“

Osim toga, Končić ističe dodatnu vrijednost prakse koja se očituje u odmaku od studentskog viđenja svijeta: 

„Praksa i rad na realnim projektima omogućuju studentima da se suoče s izazovima i dinamikom stvarnog poslovnog svijeta. Dok su na fakultetu usmjereni na inženjerski i sistemski pristup rješavanju problema, praksa im pomaže shvatiti da su komunikacija, ljudski odnosi, politike i razne agende ključni faktori koji utječu na rad organizacije i funkcioniranje tržišta. Prevedeno, praksa nije namijenjena ponavljanju teorije, već proširivanju vidika i razumijevanju da nisu zakoni termodinamike ti koji upravljaju projektima, već složeni međuljudski i poslovni odnosi.“

Barrage

Praksom do kritičkog razmišljanja i upravljanja vremenom

Osijek je jedan od hubova za developerske tvrtke, a Barrage je jedna od istaknutih tvrtki za razvoj custom softverskih rješenja i digitalni dizajn proizvoda. Jedna od istaknutijih team leadera, Stefani Majič, inače senior software development inženjerka, imala je slična opažanja o izazovima koje studenti imaju u poslovnom okruženju nakon završetka fakulteta kao i njezini kolege iz drugih tvrtki. 

„Uz tehničke vještine, studentima često nedostaju poslovne vještine i osnovne kompetencije poput kritičkog razmišljanja, time managementa te komunikacijskih i prezentacijskih vještina. Iako mnogi studenti imaju solidne tehničke temelje, često nailaze na poteškoće kada trebaju prezentirati svoje ideje ili raditi u timskom okruženju. Susreli smo se s dosta diplomanata koji su tehnički vrlo dobri, ali kada svoju ideju trebaju prezentirati, tu se suočavaju s poteškoćama.  Razvoj ovih vještina je ključan za uspjeh u profesionalnom svijetu kako bi što bolje znali pitchati, kako sebe, tako i svoje ideje.“

Stefani smatra da praktično iskustvo koje se stječe na praksi ili radu na realnim projektima može biti presudno za isticanje među kandidatima prilikom zapošljavanja.

„Praksa omogućava studentima da se upoznaju s različitim ulogama unutar IT-a, što im pomaže u odabiru smjera daljnjeg profesionalnog razvoja. Također, neki studenti se kroz praksu pokažu izuzetno talentiranima, što može dovesti do ponuda za rad preko studentskog ugovora te u konačnici i ponuda za stalno zaposlenje nakon završetka studija.“

U Barrageu postoje različiti oblici suradnje sa studentima poput prakse za stipendiste kompanije, ali i druge zainteresirane studente kroz partnerske sustave poput FERIT-ovog Stupa. Studenti rade na stvarnim projektima kao dio razvojnih timova.

„Osim toga, imamo i naš Forge program koji traje šest mjeseci. Forge program kroz module usmjerava sudionike na specifične pozicije poput backenda, frontenda ili SDET-a. Zadnji dio programa zamišljen je kao rad na stvarnim projektima kao shadow developer (podrška iz sjene), što im pruža vrijedno iskustvo rada na pravom projektu kao dio razvojnog tima, ali uz podršku mentora i minimalne odgovornosti.“

Stefani Majič vidi studente koji se tijekom studija uključuju u volontiranja, prakse ili studentski rad kao one koji imaju prednost u dolasku na tržište rada jer kroz doticaj s tvrtkama iz IT sektora bolje shvaćaju poslovne procese i tehnološke trendove.